Dvije godine od ,,Državnog udara”

Politička scena u Crnoj Gori nije uspjela da izađe iz sjenke “državnog udara“ ni nakon dvije godine zbog čega opozicija danas djeluje nemoćno a crnogorsko društvo ravnodušno. Dvije godine nakon izbora u kojima su birači plašeni državnim prevratom, vladajuća koalicija drži institucije pod čvrstom kontrolom dok javnom scenom ponovo vladaju nacionalna pitanja i agresivni politički jezik.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk smatra da kontrola vlasti nikad nije bila teža, dok opozicija i dalje tapka u mraku.

“Svjedočimo opštoj društvenoj ravnodušnosti koja je rezultat dugog iscrpljivanja, potrošenosti velikih ideja i parola. Krug alternative je sveden na ograničeni broj aktera demokratske opozicije, nekoliko kritičkih NVO i medija uz još nekoliko usamljenih nezavisnih glasova. Daleko od minimuma potrebnog za iole uticajnu alternativu“, smatra Muk.

Iako je u oktobru 2016. tražila ponavljanje parlamentarnih izbora i rasvjetljavanje afere “državni udar”, opozicija u prethodne dvije godine nije politički profitirala od bojkota parlamenta. Nakon neuspjelog pokušaja da primoraju vlast i međunarodnu zajednicu na ponavljanje izbora, opozicione partije su se postepeno vratile u parlament gdje zasada nijesu uspjele da se nametnu kao ozbiljna politička snaga.
Tome su doprinijela konstantna medijska prepucavanja i raskoli u pojedinim partijama, zbog čega u parlamentu sjedi pet opozicionih poslanika koje ne kontrolišu partijske centrale, dok ih je devet i dalje van Skupštine.

Opoziciju je dodatno destabilizovao poraz na predsjedničkim i lokalnim izborima, koji je pojedine partije doveo na ivicu cenzusa. Ističući da su rezultati izbora pokazali da je opozicija nesposobna da pobijedi Demokratsku partiju socijalista (DPS), Muk smatra da dio političke, medijske i javne scene iz toga nije izvukao pouku već i dalje razmatra politiku ”u mraku”.

“Za dvije godine opozicija nije uspjela da poveže redove, pronađe najmanji zajednički imenitelj i ispostavi jedinstveni zahtjev vlastima. Naprotiv, nastavila je sa lutanjem, cijepanjem i javnim sukobima. Čak ni u bojkotu u koji su se svi zakleli nisu uspjeli opstati duže od prvog izazova. Bojkot bez strategije aktivnog vanparlamenarnog djelovanja nije mogao uspjeti, osim što i dalje uništava mogućnost parlamentarnog nadzora vlade”, tvrdi on.

Zahvaljujući činjenici da je vladajuća koalicija gotovo čitavu godinu funkcionisala bez opozicionog “nadzora”, između ostalog, usvojene su rigidne izmjene zakona o slobodnom pristupu informacijama i zakona o javnim okupljanjima, ukinute nadoknade za majke i povećan PDV. I pored zahtjeva Delegacije Evropske unije (EU) da se usvoje preporuke OEBS-a, zbog bojkota opozicije, predsjednički i lokalni izbori održani su po važećem izbornom zakonodavstvu.

Zbog “državnog udara” tužilaštvo je, u međuvremenu, podiglo optužnice protiv pojedinih poslanika Demokratskog fronta (DF), što je dodatno radikalizovalo političku scenu. Dok je javnost ostala gotovo nijema na partijsko preuzimanje Javnog servisa, vlast je pojačala napade na medije i kritičke nevladine organizacije.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ističe da je politička scena ostala zamrznuta rovovskom ukopanošću. “Mnogo je taktičkih igara i prestrojavanja koji održavaju začarani krug istih pozicija, retorike i sve vidljivije istrošenosti političkih aktera da otvore i vode ozbiljan i sadržajan dijalog. U tome se množe, ali ne razriješavaju brojna velika pitanja i afere, pa i slučaj “državnog udara” postaje više dio kolorita nego nešto što dominantno određuje odnose na političkoj sceni”, smatra Uljarević.

Aferu “državni udar” u izbornim kampanjama je obilato koristio predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji se nakon jednogodišnje pauze ponovo vratio na državnu funkciju. Preuzimanjem mjesta predsjednika Crne Gore Đukanović je na političku scenu vratio oštru retoriku prema opoziciji, ali i Evropskoj uniji, i pokušao da gurne u drugi plan premijera Duška Markovića. Muk smatra da je iz fotelje šefa države Đukanović uspio da vrati i pažnju međunarodne zajednice.

“Uobičajena dugogodišnja nagađanja o posljednjim danima Đukanovića, kojeg će “zapad“ smjestiti u političku istoriju, pokazuju se u najmanju ruku preuranjenim, zaključak je nakon njegovih posjeta Rimu, Vatikanu i Evropskom parlamentu. Uzgred, Đukanović je izgleda ubijedio dio međunarodne zajednice da može biti od pomoći u prevazilaženju određenih regionalnih sporova. Na kraju, Đukanović vješto igra na političkim razlikama unutar EU, gradeći alibi za suštinski nedostatak volje za reforme”, istakao je Muk.

SDT smatra da je priznanjem krivice terorizam dokazan, suđenje još traje

“Vijestima” je juče iz državnog tužilaštva rečeno da je devet pravosnažnih presuda, odnosno priznanja krivice, i jedan svjedok saradnik u postupku, potvrda da je terorizma bilo. Sada samo sud utvrđuje da li je i ko još učestvovao u tom procesu”, odgovoreno je iz Tužilaštva.

Suđenje optuženima za pokušaj državnog udara, koje je počelo prije više od godine, do sada nije odmaklo u rasvjetljavanju činjenice u vezi sa tim ko stoji iza događaja iz oktobra 2016. Specijalno državno tužilaštvo je za pokušaj nasilne smjene vlasti optužio više osoba, među kojima ruske i srpske državljane, ali i lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića. Pred vijećem sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše za krivično djelo pokušaj terorizma odgovaraju ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, kojima se sudi u odsustvu kao i srpskim državljanima Nemanji Ristiću i Predragu Bogićeviću. Na optuženičkoj klupi su Bratislav Dikić, kao i Mandićev vozač Mihailo Čađenović. Optužnicom su obuhvaćeni i srpske državljanke Kristina Hristić i Branka Milić, koje se brane sa slobode, kao i njihovi sunarodnici – Srboljub Đorđević, Dragan Maksić, Milan Dušić koji su u pritvoru. Postupak je razdvojen protiv prevodioca DF-a Ananija Nikića.

U optužnici, između ostalog, piše i da je Šišmakov na sastanku sa svjedokom saradnikom Aleksandrom Sinđelićem, tražio da pronađe osobu koja će ubiti tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića.

Suđenje za državni udar, već prema svojim političkim stavovima, jedni smatraju farsom i političkom zloupotrebom institucija, a drugi vjeruju da je već dovoljno ubjedljivih dokaza ponuđeno za konačnu presudu i osudu optuženih. Imajući u vidu složenost predmeta i efikasnost našeg pravosuđa, kao i politički interes vlasti, vjerujem da ćemo sačekati na pravosnažne presude, smatra Muk, koji tvrdi da suđenje nije odredilo političke procese.

Vučurović: I opozicija radila na rušenju DF-a

Poslanik DF-a Jovan Vučurović navodi da je u protekle dvije godine nad tim političkim savezom pokrenut “sraman i ogoljen državni teror”.

“U koji su osim režimske posluge u vidu dijela tužilaštva i sudstva, uključeni i pojedini iz međunarodne zajednice, odnosno nekih NATO država i ambasada. DF je pokazao veliku hrabrost i odlučnost da izdrži sva iskušenja, maltretiranja, hapšenja, i raskrinka tu režimsku montažu, i u potpunosti smo uspjeli. Većina opozicije ne samo da nije pokazala ni minimum solidarnosti sa Frontom, nego su, u saradnji sa pojedinim NVO i nekim medijima, radili sve da nam odmognu, svrstavajući se na taj način direktno uz režim i njegove službe koje za cilj imaju rušenje DF-a”, tvrdi on, ističući da u DF-u očekuju i nova iskušenja. “Odlučni smo da istrajemo i još snažnije se borimo za slobodnu Crnu Goru, i za njene tradicionalne vrijednosti koje su ugrožene djelovanjem političkih i drugih struktura u dijelu režima i opozicije. Možda zvuči kao floskula, ali neka naši protivnici znaju da ćemo iz ove borbe izaći jači, da nas ništa ne može slomiti, i da ćemo na kraju pobijediti. A nakon promjena, pravda i pravna država će zakucati na vrata svih koji su kršili zakone i zloupotrebljavali svoje funkcije i pozicije kako bi se obračunali sa nama”.

Katnić: Nijesam pominjao Rusiju, već pojedince iz GRU-a

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao je juče “Vijestima” da on, a ni Specijalno tužilaštvo nikada nijesu pominjali da je Rusija imala veze sa pokušajem državnog udara. “Nikada nijesam pominjao rusku državu, to nije 50 ljudi. U optužnici jasno piše da su to službenici GRU-a (ruske obavještajne agencije) koji su učestvovali u akcijama koje su pominjali svjedoci”, rekao je Katnić.

Moskva je juče ponovo odbacila, kako su naveli, pokušaje da se Rusija optuži za učestvovanje u pokušaju državnog udara 2016. u Podgorici, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova te zemlje. U saopštenju koje je prenijela agencija Tas, navodi se da su nedavni komentari glavnog specijalnog tužioca “apsurdni i bez osnova”. Na suđenju za pokušaj državnog udara, odbrana je nedavno predstavila odgovor ruskog ministarstva o boravku Saše Sinđelića u Moskvi. Katnić je tada iskazao sumnju u porijeklo dokumenta i zatražio da se on hemijski analiza jer, kako je kazao, potiče od ruske obavještajne agencije GRU i postoji opasnost da se otruju oni koji dođu u kontakt sa dokumentom. “Ovakav postupak GST samo pokazuje tužno stanje u kome se nalazi crnogorsko pravosuđe”, saopštilo je rusko ministarstvo.

Vijesti