VELIKI PRAVOSLAVNI PRAZNIK SVETA PETKA: Prema vjerovanjima, ovo nikako ne smijete raditi! - Volim Podgoricu

VELIKI PRAVOSLAVNI PRAZNIK SVETA PETKA: Prema vjerovanjima, ovo nikako ne smijete raditi!

Pravoslavna crkva praznuje dan Prepodobne mati Paraskeve, Svete Petke, zaštitnice žena, svetiteljke koja je pomagala bolesnima i siromašnima. Mošti svetiteljke počivaju u Jašiju, u Rumuniji.

Sveta Petka kao jedna od najvećih misionarki hrišćanske vjere poštuje se u cijelom pravoslavnom svijetu, a na poklonjenje njenim svetim moštima koje počivaju u Jašiju, u Rumuniji, dolaze i pripadnici drugih religija vjerujući u njenu isceliteljsku moć.

Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vjernici obilježavaju danas praznik Svete Petke, koja je istorijska ličnost svrstana u red svetih.

Posebno joj se obraćaju žene svih vera i nacija smatrajući je svojom zaštitnicom.

Prve zapise o svetoj Petki ostavio je Grigorije Camblak, među kojima je i opis prenosa moštiju svete Petke iz Vidina u Srbiju i do Beograda (1403. godine). Mošti su prenijete u Srbiju zaslugom monahinje Jefimije i knjeginje Milice koje su dozvolu izmolile od sultana Bajazita.

Sv. Petka porijeklom Srpkinja

Sveta Petka je živjela krajem 10. i početkom 11. vijeka prije podjele hrišćanstva. Rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji, a prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja.

Njene mošti čuvane su u Epivatu, a potom u Carigradu, Trnovu i ponovo u Carigradu.

Vjeruje se da su od vremena despota Stefana Lazarevića mošti sto godina počivale u stijeni pored kalemegdanske kapele i izvora Svete Petke i da su joj na poklonjenje dolazili i pravoslavci i katolici pa i muhamedanci, tadašnji okupatori.

U eparhijama SPC, oko 250 crkava posvećeno je svetoj Petki, a u Beogradu je najposjećenija kapela na Kalemegdanu. Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se čuva mali prst svetiteljke.

Prema narodnom predanju, kapela na Kalemegdanu i crkva Ružica podignute su još u 15. vijeku za vrijeme despota Stefana Lazarevića, ali su i porušene u vrijeme turske vladavine.

Šta ne smije da se radi

U novosagrađenoj krstionici uz kapelu Svete Petke obavljaju se krštenja vjernika uz poštovanje izvornog hrišćanskog rituala – pogružavanjem.

Naordna vjerovanja, kažu da na sjutrašnji dan, ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovu ne žena.

Na Svetu Petku, dešavala su se velika čuda, od toga da je čoveku izliječen čudom rak do raznih bolesti! Ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj dan jer znaju da će im pomoći!

 

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com