Zakon o crnogorskom jeziku izazvao brojne polemike: Stručnjaci podjeljeni, a neki uzimaju Srbiju kao primjer - Volim Podgoricu

Zakon o crnogorskom jeziku izazvao brojne polemike: Stručnjaci podjeljeni, a neki uzimaju Srbiju kao primjer

Crnogorski stručnjaci za jezik podjeljeni su po pitanju treba li toj državi zakon da bi zaštitila službeni, crnogorski jezik i dok neki smataju da je zakon neophodan, drugi, pak, tvrde da se zakonom i kaznama ništa ne postiže.

Lingvista Sanja Orlandić smatra da je Crnoj Gori zakon o jeziku neophodan, jer bi trebalo “da precizira ono što je u Ustavu definisano kao službeni jezik, u odnosu na ono što je označeno kao jezici u službenoj upotrebi“, prenio je portal RTCG.

Njena koleginica, lingvista, Rajka Glušica, kaže da je “potpuno pogrešno uvoditi bilo kakave zakone, propise, naredbe, jer se u jeziku ne može ništa postići restrikcijom, zakonima, i kaznama“.

Predsjednik Upravnog odbora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost vjeruje da je zakon o crnogorskom jeziku, kao i u svim uređenim zemljama koje ga imaju, potreban i Crnoj Gori.

Upitan šta to znači i koji su konkretni razlozi zbog kojih nam je zakon o crnogorskom jeziku potreban, Petrović kaže: “Prije svega da bi na jedan uređeni način regulisali materiju jezičke politike, kao izuzetno važnog djela ukupne državne politike. Da se na jedan utemeljen način razvija montenegristika kao oblast kulture i u krajnjoj liniji da bi se spriječio negativni proces jezičke kulture ili bolje reći nekulture”.

Pojedinci misle da se ovo pitanje mora regulisati zakonom Foto: arhivska fotografija, Wikipedia/B1mbo, Froztbyte

Orlandić, međutim, navodi primjer o slovenačkom jeziku, u kojem se navodi da se uz strani naziv obavezno navede i naziv na slovenačkom jeziku, te da on ne smije btiti manje vidljiv od onoga na stranom.

– U Srbiji su takođe propisane visoke novčane kazne za one koji ne poštuju korišćenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma – kaže Orlandić.

Takva rješenja, neki lingvisti, navodi se, vide kao alfabetski purizam.

– Šta će taj zakon da propiše. Da li možda jezičku policiju i narediti da svi stanovnici Crne Gore moraju da jotuju – istakla je Glušica, dok Orlandić ističe da zakon neće nikoga tjerati da koristi jotovanu varijantu crnogorskog jezika, to se reguliše pravopisom i gdje je to rješeno dubletno.

Crnogorski jezik kao službeni jedna je od temeljnih identitetskih ustavnih odrednica.

– Ne treba ni u Crnoj Gori od ovoga praviti političko pitanje, već prosto treba zaštititi crnogorski jezik koliko se može, a jezička kultura i svijest o njoj ostaju u domenu obrazovanja – kazala je Orlandić.

Bio jezik ugrožen ili ne, trebalo bi da se bavimo njegovim razvijanjem i unapređenjem, jer pametna država jezik ne prepusta spontanom razvoju, navela je ona.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com