Vlajko nema slavu, već 29. novembar: Umjesto kolača drži Titovu sliku, a svaki gost minutom ćutanja odaje počast preminulim drugovima
Skoro pet decenija Lajkovčanin Vlajko Jevtić umjesto porodične slave Lazarevdana slavi 29. novembar, Dan republike SFRJ. Tako je i danas. Na kući ovog željezničara vijore se zastave SFRJ, Komnunističke partije i parola “Živio 29. novembar”.
Umjesto sveće, žita i slavskog kolača, Vlajko, koji je vlasnik crvene knjižice sa brojem 54, goste dočekuje uz himnu “Hej Sloveni” i neizbježnu Titovu sliku.
– Umjesto krsne slave, Dan republike, uz odobrenje oca Milana, slavim još od 1969. godine. Na mojoj slavi nema svijeće, ne palim je, jer vjerujem u plamen šest buktinja. Kada mi dođu gosti, prvo minutom ćutanja odamo počast preminulim drugovima. Nakon toga počinje pjevanje himne “Hej Sloveni” i tek onda počinje slavski ručak. Slavlje nastavljamo uz pjesme primjerene Danu republike – priča “drug Vlajko”, kako se, inače, predstavlja.
Inače, ovog jugonostalgičara Lajkovčani često viđaju u svečanom odijelu sa petokrakom i Titovim potpisom na reveru.
Pored Dana republike, na listi “svetaca” druga Vlajka su još 4. maj i 25. maj, kada svake godine odlazi u Kuću cvijeća, dok se 1. maja i 7. jula na njegovoj kući vijore zastave bivše SFRJ i Saveza komunista jugoslavije, sa natpisom: Proleteri svih zemalja, ujedinite se!
Dan republike nekada je bio jedan od najvećih praznika na prostoru SFRJ, a pored raznih svečanosti koje su organizovane za dane tog praznika, on je poznat i po “svinjokolju”.
Dan Republike SFRJ obeležavao je godišnjicu Drugog zasedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine, kada su predstavnici partizanog pokreta otpora proglasili federalno uređenje Jugoslavije i ustavotvornu skupštinu FNRJ 29. novembra 1945.
Sa raspadom Jugoslavije, prestalo je obeležavanje Dana republike u svim republikama nekadašnje zajedničke države, osim u Srbiji. Dan republike slavio se u Saveznoj republici Jugoslaviji sve dok 14. novembra 2002. godine, kada je ukinut odlukom Veća građana Savezne skupštine SRJ.