KAMATE GUŠE PRIVREDU
Dalje kretanje kamatnih stopa na kredite će, u velikoj mjeri, zavisiti od efekata normalizacije monetarne politike u EU. Ukoliko kamatne stope ostanu nepromijenjene, kao što trenutno najavljuju monetarne vlasti u Evropi, očekujem da će i u Crnoj Gori ostati na sadašnjem nivou, izjavio je guverner Radoje Zugić u intervjuu Pobjedi.
Do povećanja kamatnih stopa, naveo je, moglo bi doći ako Evropska centralna banka drastično promijeni kurs djelovanja politike i krene u aktivnije povećavanje referentnih stopa. Prelivanje ovih odluka bi moglo dovesti do blagog rasta kamatnih stopa. Međutim, trendovi na evropskom tržištu, kao i najave iz ECB-a, ne ukazuju na drastičnije pomjeranje politike u toku 2019, te stoga ni CBCG ne očekuje uticaj na domaće cijene novca.
“Snažan trend smanjenja kamatnih stopa u Crnoj Gori je evidentan već duže vrijeme. Iako bilježe istorijski minimalne nivoe, kamatne stope su i dalje visoke, odnosno ne doprinose smanjivanju glavnih slabosti realnog sektora nelikvidnosti i nedovoljnoj konkurentnosti. Na kraju novembra tekuće godine, prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope na ukupne kredite iznosile su 5,78 odsto, odnosno 6,37 odsto”, saopštio je Žugić.
Prema njegovim riječima kamatne stope na štednju su na izuzetno niskom nivou od septembra 2016.
“Prosječna ponderisana kamatna stopa je ispod jedan odsto, a u oktobru 2018. je iznosila 0,58 odsto. U ovom segmentu, ne očekujem značajne promjene, moguće je blago povećanje ili osciliranje oko jedan odsto”, dodai je on.
Odgovarajući na pitanje da li je zadovoljni reakcijom Vlade na preporuke CBCG za narednu godinu Žugić je naglasio da je CBCG i ove godine pripremila i dostavila Vladi Preporuke za ekonomsku politiku za 2019. godinu.
“Analizirajući cjelokupnu makroekonomsku situaciju, prepoznali smo oblasti u kojima je neophodno preduzeti određene mjere, kako bi se, u krajnjoj liniji, povećala konkurentnost i unaprijedio poslovni ambijent, te samim tim otvorili potencijali rasta neophodni za intenzivniji rast privrede i smanjenje preuzetih rizika. Plan budžeta za narednu godinu urađen je na realnim osnovama i, rekao bih, u skladu sa preporukama Centralne banke, naročito u domenu nastavka implementacije mjera fiskalne konsolidacije predviđene planom sanacije. Dosljedna implementacija ovih mjera je ključna pretpostavka očuvanja fiskalne održivosti. Najavljene strukturne reforme i reforma javne uprave su dio naših preporuka”, naveo je on.
Analizirajući poslovni ambijent, kako pojašnjava guverner, ustanovili smo da je unapređenje konkurentnosti jedna od ključnih komponenti za vođenje adekvatne ekonomske politike.
“U tom pravcu smo i dali preporuku koja bi trebalo da obuhvati promjenu stopa doprinosa na zarade zaposlenih, ali isključivo sa neutralnim efektom po fiskalnu poziciju. Istovremeno smo preporučili razmatranje povećanja minimalne zarade, kao i kontinuirano sprovođenje aktivnosti na suzbijanju “sive” ekonomije, kako bi se balansiranjem ova tri segmenta kreirala efektivna mjera za povećanje konkurentnosti i smanjenje neformalne ekonomije. Na osnovu procjene o potencijalnom negativnom uticaju na fiskalne pokazatelje, stav Vlade je da ne postoji prostor da se, u narednoj godini poveća minimalna zarada. U svakom slučaju, potrebno je razmišljati o implementaciji ove mjere u srednjem roku”, ocijenio je on.
Na pitanje da li je utemeljen zahtjev opozicije da se, zbog visokih stopa rasta, snize akcize na gorivo i ukine krizni porez Žugić je odgovorio da dok traje period sanacije deficita i duga, smatra da postoji vrlo ograničen prostor za smanjenje pomenutih dažbina.
Odgovarajući na pitanje kakav ishod očekuje u Atlas i IBM nakon isteka privremenih mjera Žugić je kazao da je privremena uprava uvedena u cilju sagledavanja mogućnosti za nastavak rada ovih banaka, a to podrazumijeva realnu procjenu stanja i utvrđivanje potrebe za dodatnim kapitalom.
“U skladu sa Zakonom o bankama, privremeni upravnici su u obavezi da izvještaj koji bi sadržao navedeno dostave CBCG u roku od 30 radnih dana od uvođenja privremene uprave. Ukoliko izvještaji ukažu da je poslovanje banaka, uz pribavljanje dodatnog kapitala, održivo, biće raspisana dokapitalizacija, pri čemu će postojeći vlasnici imati pravo prvenstva, a nakon toga i ostali potencijalni investitori. Ukoliko se izvrši uspješna dokapitalizacija, stvaraju se pretpostavke da se banke vrate pod kontrolu akcionara i da nastave sa redovnim poslovanjem. U slučaju negativnog izvještaja privremenih upravnika, u smislu dalje održivosti poslovanja banaka, ishod bi bio oduzimanje dozvole za rad i otvaranje stečajnog postupka. U tom slučaju, stvorile bi se pretpostavke da Fond za zaštitu depozita, u zakonom definisanom roku od 15 dana, isplati sve garantovane depozite”, zaključio je guverner CBCG.
Pobjeda
