Home / NOVOSTI / Društvo / Crna Gora dobija centar najsavremenije kancer terapije?

Crna Gora dobija centar najsavremenije kancer terapije?

Među mladima koji odlaze iz zemlje često su oni koji traže bolje uslove za bavljenje prvoklasnom naukom – “naučna dijaspora” je poseban segment emigracije svih manje razvijenih zemalja, pa čak i onih razvijenih kao što je Italija. Bitka za talente je kontinuirana i nimalo naivna

Crna Gora ima veliku šansu da bude dom regionalnog instituta na kojem bi se primjenjivala i najsavremenija kancer terapija, kazala je za “Vijesti” ministarka nauke Sanja Damjanović.

“Od izuzetne je važnosti da ovu šansu za naš region ne ispustimo, tj. da se na političkoj strani napravi iskorak i stabilniji dogovor svih država regiona. Takođe, treba da stavimo ego po strani, jer gdje god da bude lociran institut, cijeli region će imati ogromne benefite”, poručila je Damjanović.

Za “Vijesti” je, takođe, govorila o podršci premijera Duška Markovića većem budžetu za nauku, jačanju veze nauke sa privredom, ali i saradnji sa naučnom dijasporom.

Ministarstvo nauke raspolagaće sa 5,1 milion eura budžeta. On je gotovo udvostručen u odnosu na budžet za 2016. godinu. Koliko vam znači finansijska podrška Vlade? Šta ona omogućava?

Veoma sam zahvalna premijeru i kolegama iz Vlade što su mi ukazali povjerenje povećanjem budžeta za nauku. Bilo mi je vrlo teško da se za njega izborim, jer u našoj zemlji rezultati naučnog rada još uvijek nijesu toliko vidljivi kao doprinos svakom građaninu. Izgubila se i direktna kopča nauke i privrede koju moramo ponovo uspostaviti i ojačati. Takođe, društveni angažman nauke kroz obrazovanje, kritičku svijest i rješavanje zajedničkih izazova treba intenzivirati.

I upravo zahvaljujući povećanju budžeta, a svjesni naših potencijala, definisali smo ambiciozne ciljeve (kratkoročne, srednjoročne, ali i dugoročne) i počeli da ih ostvarujemo. Kada su u pitanju kratkoročni ciljevi pokrenuli smo čak četiri velika konkursa, od kojih su dva novina u našem sistemu. Svaki od konkursa ciljano pokušava da otkloni postojeće slabosti. Svjesni činjenice da Crna Gora ima mali broj istraživača otvorili smo prvi put konkurs za doktorska istraživanja u zemlji kojim želimo da izgradimo novu generaciju istraživača, ali takođe kroz atraktivnost stipendija i zadržimo naše najbolje talente. Problem malog ulaganja privrednog sektora u nauku i inovacije, počeli smo da rješavamo otvaranjem konkursa za inovativne grantove gdje je uslov bio učešće privrednog sektora kao glavnog nosioca projekta ili kao partnera. Sigurna sam da su ugovorena sredstva od 1,5 miliona eura otišla u prave ruke.

Presjek ova dva konkursa je zapošljavanje 40-tak mladih i visokokvalifikovanih ljudi, ali i značajno dodatno ulaganje privrednog sektora, što pokazuje da postoji volja biznisa da ulaže u nauku i inovacije. Treći konkurs za naučno-istraživačke grantove, za koji smo opredjelili sredstva od milion eura, ima za cilj podsticanje kvaliteta u naučnoistraživačkom radu. Kada je u pitanju ovaj konkurs, evaluacija je u toku i očekujemo rezultate krajem januara. Konkurs je vrlo kompetitivan jer smo u mogućnosti da finansiramo 10 od ukupno 70 prijavljenih projekta. I četvrti konkurs za nove centre izvrsnosti, koji je otvoren, imaće veliki značaj za uspostavljanje efektivnog nacionalnog ekosistema nauke i inovacija. Putem svih konkursa podstiče se zapošljavanje, međunarodne kolaboracije i saradnja s dijasporom.

laboratorija

Sigurna sam da će realizacija ovih projekata dovesti do značajnog pomaka u nauci i inovacijama u našoj zemlji, a kroz neko vrijeme i do kritične mase koja može da pokrene novi ciklus naše privrede kao i šire društvene sfere, zasnovane na znanju i inovacijama. Sve ovo će, vjerujem, učiniti da se budžet za nauku za 2020. dodatno poveća, jer znamo da su zemlje koje pametno ulažu u nauku i inovacije i ekonomski razvijene. Naša zemlja ima taj potencijal.

Da li smatrate da će ona doprinijeti sprečavanju odlaska prije svega mladih talentovanih istraživača iz zemlje? Na koji još način možemo spriječiti njihov odlazak?

Među mladima koji odlaze iz zemlje često se nalaze oni koji traže bolje uslove za bavljenje prvoklasnom naukom – “naučna dijaspora” je poseban segment emigracije svih manje razvijenih zemalja, pa čak i onih razvijenih kao što je Italija. Bitka za talente je kontinuirana i nimalo naivna. Crna Gora ima odliv talenata, mada zbog socijalnih relacija, a vjerovatno i zbog udobnosti i ljepote naše zemlje, postoji tendencija da se naši ljudi vraćaju ili da makar hoće da izgrade čvrste profesionalne veze ovdje. To vidim svakodnevno, kada mi se obraćaju i posjećuju me naši istaknuti naučnici iz dijaspore, tako sam se i sama osjećala. Treba da iskoristimo konekcije sa našim ljudima u inostranstvu i da “odliv talenata” pretvorimo u “cirkulaciju talenata”, gdje bi ljudi dolazili u kraće profesionalne boravke, prenosili znanje, donosili kontakte, obogaćivali ideje. Mi ćemo ove godine kao dio Programa za podsticanje inovativnog ekosistema otvoriti konkurs za “stipendije za gostujuće predavače” i “organizaciju ljetnjih i zimskih škola nauke i inovacija”, što će podstaći razmjene o kojima sam pričala.

Ono što ja snažno osjećam, i zbog čega sam založila svoju ogromnu energiju, jeste pridruživanje Crne Gore međunarodnim naučnim infrastrukturama, ali i potreba da se upravo u našem regionu uspostavi nova, krupna istraživačka infrastruktura, koja bi sobom donijela privlačenje izuzetnih kadrova. Kad sam prezentovala projekat SEEIIST na konferenciji sa naučnom dijasporom prošle godine, dobila sam ogromnu podršku i razumijevanje naših ljudi u dijaspori koji su rekli da bi se i sami vratili ili da ne bi ni otišli da je tako nešto postojalo u vrijeme kad su odlučivali o svojoj karijeri.

Sanja Damjanović

Devetnaest mladih istraživača dobilo je od Ministarstva stipendije vrijedne ukupno oko 750.000 milion eura za naučnoistraživačke radove. Na kojim projektima će crnogorski istraživači raditi? Da li ima projekata koji su vama posebno bliski?

Među 19 dobitnika stipendija za doktorska istraživanja imamo sve oblasti nauka. Veoma su zanimljive i inovativne teme njihovih radova i mislim da je to mogao da osjeti svak ko je bio na našoj proslavi gdje smo ukrato predstavili svaki projekat. Tu su teme od komparativne književnosti, preko praćenja promjena u našem jeziku, analize kulturnog identiteta grada, pa do proučavanja autohtonih sireva, zaštite biodiverziteta, novih materijala u građevinarstvu, proučavanja efekata međunarodnih hotelskih lanaca na turističku privredu, daljeg napretka u našoj izuzetnoj grupi za analizu signala i druge. Meni je naravno tematski najbliži projekat iz oblasti fizike kojim se jača saradnja Crne Gore sa CMS eksperimentom u CERN-u, ali to nije imalo nikakvog uticaja na odlučivanje o dodjeli stipendije jer su naše evaluacije eksterne.

Posebno ste posvećeni osnivanju Međunarodnog naučnog instituta za Jugoistočnu Evropu, na kojem bi se primjenjivala i najsavremenija kancer terapija. Koliko je Crna Gora blizu toga da postane dom jednog ovakvog instituta?

Svjesni smo da je usljed skorašnjih istorijskih okolnosti na prostoru jugoistočne Evrope znatno usporen intenzitet naučnoistraživačkih aktivnosti, i kao posljedica, od tada trpimo veliki odliv talenata, posebno mladih kreativnih ljudi. Sa druge strane, isti region je u prošlosti bilježio intenzivan tehnološki razvoji i ostvarivao značajne naučne rezultate na evropskom nivou. Da bismo povratili tradiciju tehnološkog razvoja, smanjili trenutni jaz između našeg regiona i ostatka Evrope, ali i povratili ljude koji su otišli odavde, najefikasniji način je uspostavljanje međunarodne, krupne i konkurentne istraživačke infrastrukture u Jugoistočnoj Evropi. I zaista mi je drago da je upravo Vlada Crne Gore, odnosno Crna Gora kao najmanja zemlja inicirala ovaj značajan projekat za oblast sa oko 40 miliona stanovnika.

Za vrlo kratko vrijeme su ostavreni značajni pomaci u realizaciji SEEIIST projekta.

Zahvaljujući podršci Evropske komisije, komesaru za nauku i inovacije Karlos Moedasu, odobrena su početna sredstva u visini od milion eura kako bi započeli sledeću, tzv. pripremnu fazu projekta. Dobijena je podrška i Međunarodne agencija za atomsku energiju (IAEA) za obuku naših kadrova. Takođe je važna i podrška menadžmenta CERN-a, kao i menadžmenta GSI instituta, tako da će sjedišta pripremne faze upravo biti u ovim prestižnim institucijama. Ono što bih posebno željela da istaknem je da postoji podrška ovih institucija da se lansira tehnologija za novu generaciju postrojenja za medicinska istraživanja i kancer terapiju pomoću težih jona. To znači da imamo šansu da realizujemo unikatan projekat u svijetu. Od izuzetne je važnosti da ovu šansu za naš region ne ispustimo, tj. da se na političkoj strani napravi iskorak i stabilniji dogovor svih država regiona. Takođe, treba da stavimo ego po strani, jer gdje god da bude lociran institut, cijeli region će imati ogromne benefite.

nauka

Izbor lokacije instituta će biti transparentan, ali smatram da Crna Gora ima veliku šansu uzimajući u obzir naš geografski položaj, blizinu granica sa pet zemalja regiona, ali i multietničku i multivjersku harmoniju i toleranciju koja nas odlikuje.

S obzirom na to da su od početka vašeg mandata evropski fondovi za nauku pravi način korišćeni, smatrate li da je to pravi put za zemlje koje za tu oblast iz sopstvenog budžeta ne mogu da izdvoje mnogo?

Veoma sam zadovoljna što smo na bolji način počeli da koristimo prednosti članstva u vodećem EU programu za istraživanja i inovacije, Horizont 2020. Idealno bi bilo kad bi naša zemlja imala već izgrađene naučne kapacitete da može da povlači znatno veća sredstva iz ovog programa, koja su teorijski neograničena. Međutim, još uvijek je jako veliki jaz između našeg stadijuma razvoja nauke i inovacija u mnogim oblastima i onoga što se radi u H2020 programu. Zato moramo uložiti značajne napore da izgradimo naš sistem, da “uradimo domaći zadatak” kako to kažu u Evropskoj komisiji, a nakon toga ćemo moći, kao što to rade neke zemlje, da u potpunosti zaigramo na kartu međunarodnih kolaboracija. Prošle godine smo prvi put ostvarili neto dobitak u ovom programu što potvrđuje da naša zemlja ima potencijal. Iako još uvijek očekujemo rezultate evaluacije nekih konkursa, i ove godine smo imali pozitivan bilans iz učešća u ovom programu.

Timovi iz naše zemlje uključili su se u nekoliko novih projekata. U pitanju su projekti Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica, Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj, Kliničkog centra, Fondacije za promovisanje nauke, Instituta za biologiju mora. Kroz Horizont 2020 su iskorišćena i sredstva za početak pripremne faze SEEIIST projekta. Ukupna vrijednost svih projekata iznosu 1,538 miliona eura.

Iniciranje realizacije krupne međunarodne naučne infrastrukture u našem regionu, SEEIITS projekta, je otvorilo dodatan put prema H2020 fondovima. U toku je priprema aplikacije za prestižni Marie Curie ITN poziv ukupe vrijednosti 4,6 miliona eura, koji pripremamo zajedno sa međunarodnom naučnom zajednicom koja nam pruža podršku.

nauka, naučnik

Lični kontakti omogućili bolji status Crne Gore u naučnom svijetu

Petnaestak godina ste u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN). Koliko ste lično doprinijeli tome da danas imamo prilike da u ovoj najuticajnijoj laboratoriji u svijetu šaljemo ne samo studente nego i profesore srednjih škola? Koliko vam to lično znači?

Skoro 20 godina sam bila dio naučne dijaspore, a najveći dio svoje karijere sam provela u CERN-u. Rad u ovoj prestižnoj međunarodnoj naučnoj instituciji u kojoj su angažovani ljudi iz 120 nacija, ali i u GSI institutu u Darmštatu, Njemačkoj, je moje najveće lično bogatstvo. I upravo moji direktni, ali i indirektni kontakti mnogo znače u otvaranju puta da se Crna Gora bolje pozicionira na evropskoj infrastrukturnoj naučnoj mapi.

Ovi kontakti su bili značajni da Crna Gora postane punopravna članica jednog od najvećih projekata u CERN-u – CMS eksperimenta, kao i najvećih evropskih institucija u oblasti ‘bioloških sistema’ EMBL i EMBO. Procedura za pristup međunarodnim infrastrukturama nije nimalo laka, a benefiti su ogromni jer uz malu kontribuciju Crna Gora ima pristup multimilionskim infrastrukturama i novim tehnologijama.

Pristup ovakvim krupnim projektima ima trostruki značaj: politički, ekonomski i naučni. Istaći ću ekonomski aspekt koji nije dovoljno poznat. Naime, ove institucije predstavljaju vrlo atraktivno tržište za plasiranje određenih proizvoda ili usluga koje mogu doći i iz manje razvijenih zemalja. Takođe, kontakti koje sam ostvarila su omogućili otvorenu podršku mnogih međunarodnih i nacionalnih evropskih institucija SEEIIST projektu. Podsjetiću vas da je grupa međunarodnih eksperata uradila Koncept studiju SEEIIST projekta, dokument od oko 100 stranica, na volonterskoj bazi. Studija je prvi put predstavljena javnosti na Forumu koji smo organizovali u Trstu u januaru 2018, gdje smo dobili i podršku Evropske komisije za realizaciju sledeće, tzv. Pripremne faze SEEIIST projekta – Hadronska kancer terapija i istaraživanja u oblasti biomedicine pomoću protona i težih jona.

Želim ovom prilikom da istaknem da su prvih 500 pacijenata liječeni ovom savremenom metodom baš u GSI Institutu u Darmštatu, i da je u to vrijeme njegov generalni direktor bio moj mentor na doktoratu u Hajdelbergu, prof. Hans Specht. On mi i sada pruža svakodnevne savjete i podršku.

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *