PETLJA NA SMOKOVCU UGROŽAVA I PODGORICU: “Ruše se 42 objekta, a ne četiri”

Rogamski zaseok Ras, na periferiji Podgorice, protegao se desnom obalom Morače, od mosta na Smokovcu do zidina Duklje. Tridesetak, mahom starosjedilačkih, porodica sa stotinak duša, smješteno je u četrdesetak stambenih i pomoćnih objekata.

U maloj ekološkoj enklavi zasađeno je, kažu, više od 6.000 čokota vinove loze, 2.500 korijena smokve uz prirodne plantaže divljeg nara. I za sve je obezbijeđeno navodnjavanje. Nijesu povezani na gradsku vodovodnu i kanalizacionu mrežu, kao što je to bila Duklja prije nepunih 2.000 godina, ali, snašli su se sami. Drže i po neku kravu, koze, kokoške.

Tmuran januarski dan ne remeti rasovsku idilu, dok par stotina metara dalje, na lijevoj obali Morače, načičkane kuće naselja Zlatice, obavijene mješavinom izmaglice i smoga nagovješatavaju blizinu grada.

„Kad se sjeverac spusti niz Platije, pa preko Smokovca udari na Podgoricu, treba mu nekoliko dana da sav taj smog rastjera i odnese“, kazuju starosjedioci.

Oni strahuju da će slika pred nama, sudeći prema najavama iz Vlade, već dogodine nestati. Ako se to obistini, cesta koja će spojiti dionicu autoputa sa magistralom prema gradu proći će sredinom njihovih imanja i srca.

Šteta

Urbanistički stručnjaci sa kojima smo razgovarali upozoravaju da bi to, pored štete mještanima, moglo proizvesti i ozbiljne ekološke posljedice po čitavu Zetsku dolinu, sa više od 250.000 stanovnika. Vlada je, 17. januara, Ministarstvu saobraćaja dala saglasnost za izvođenje „potrebnih radova“ na petlji Smokovac koja će, preko Zlatice, Rasa i Rogama, biti tačka ukrštanja autoputa Bar – Boljare i (budućeg) Jadransko-jonskog autoputa, kao i mjesto gdje će se dionica Smokovac – Mateševo spojiti sa postojećim magistralnim putem Podgorica – Kolašin.

Prema predočenom planu, za sada će se graditi samo Faza i petlje Smokovac, odnosno „poveznica“ autoputa i magistrale, sa naplatnim rampama na lijevoj obali Morače.

To, smatraju mještani Rasa, znači da će oni ostati bez životnog prostora. Poveznica će proći posred njihovih imanja, na pedesetak metara od kuća, lokalni put koji sada koriste biće izmješten bliže rijeci, voda i vazduh zagađeni, buka će otjerati tišinu.

„Kako ćemo – ja od sedamdeset, a moj brat od devedeset i koju godinu – da se selimo sa našeg ognjišta? I đe ćemo, kad nas oćeraju?“, pita se Milodarka Novosel.

Da priča o mogućim ekološkim problemima nije bez osnova pokazuju i izvodi iz jedne od analiza u kojoj se, između ostalog, nabrajaju „slabosti“ petlje na Smokovcu:

„Dominantni sjeverni vjetar nosi aerozagađenje usljed otvorenosti prema centru grada (Podgorice); povećano kumulativno aerozagađenje i nivo buke usljed blizine centra grada, puta, pruge; povećana opasnost od zagađenja površinskih voda – prolazak trase kroz kanjon Morača; nepovoljni uslovi za sprovođenje mjera zaštite od buke, aerozagađenja, vjetra; opasnost od obrušavanja obala Moreče i zasipanja korita rijeke… „

„Nadam se da će Vlada odustati od ove lokacije“, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Jelisava Kalezić, profesorica na Građevinskom fakultetu u Podgorici. U suprotnom, smatra „bićemo priključeni na veliki auspuh“. Kalezić objašnjava:

„Specifičan položaj potencijalne lokacije petlje koja je na desnoj obali Morače, u koridoru sjevernog vjetra, ukazuje da će vazduh Podgorice biti dodatno zagađen. Takve, zvaničnicima neprijatne procjene već postoje. Pravci vjetrova su veoma važni u urbanističkom planiranju naselja. Posebno, ako umjesto planiranog čistog, građanima isporučite zagađen vazduh. Postoje i drugi važni aspekti uticaja na okolinu: pitanje boljeg korišćenja velike površine od oko 30 hektara za budući razvoj grada; stvarnh troškova eksproprijacije (manje privlačne lokacije na lijevoj obali Morače prodaju se i do 150 eura po metru kvadratnom); stvarnih troškova izmještanja dalekovoda i hidrotehničkih instalacija. O ovim se troškovima uopšte ne govori. Samo će se ispostaviti račun građanima.“

Mještani Rasa, međutim, ne znaju šta vlast misli o svemu tome. Postupak eksproprijacije još nije započet, pa za sada samo nagađaju o prostoru koji će im država otkupiti i o cijeni koja će biti ponuđena. Duže od deset godina traju njihovi pokušaji da preko svog Koordinacionog odbora ubijede Vladu, kao što su svojevremeno to uspjeli kod gradskih vlasti, da izmjesti petlju Smokovac. Tako bi, kažu, bila sačuvana njihova imovina, ali i spriječena ekološka opasnost koja će se, nakon gradnje najvećeg saobraćajnog čvorišta u zemlji, nadviti nad Podgoricom, već suočenom sa ozbiljnim zagađenjem.

Sada se, vjeruju mještani Rasa, njihova borba bliži kraju. Odluku Vlade o početku radova na petlji doživljavaju kao svoj konačan poraz. Na drugoj strani, u državnim institucijama i pripremljenim dokumentima – izgleda ne vide da petlja, preciznije njena prva faza proizvodi štetu vrijednu pomena.

„Veći dio prostora planiran za realizaciju objekta pripada slabo naseljenoj i neizgrađenoj oblasti“, konstatuje se u Elaboratu o uticaju na životnu sredinu petlje Smokovac – Faza I , iz maja prošle godine, koje je za potrebe Ministarstva saobtaćaja uradio Paming d.o.o. iz Podgorice.

„Zemljište koje se zauzima nije poljoprivrednog karaktera izuzimajući nekolike parcele na desnoj obali Morače, te se iz tih razloga ne može govoriti o većem negativnom uticaju na poljoprivredno zemljište…“. Bitno se razlikuju i procjene o površini zemljišta koje će biti zauzeto. Prema dokumentaciji na koju se pozivaju autori Elaborata, Faza I buduće petlje zauzima nepunih deset hektara u katastarskim opštinama Rogami (60.108 m2) i Doljani (32.126 m2). Mještani Rasa, u razgovoru za CIN-CG, navode da je riječ o 25 – 30 hektara koje bi država morala da otkupi od njih i to ne računajući šume u zaleđu, preko kojih će, nakon izmještanja zbog petlje, preći postojeći dalekovodi.

Suština nesporazuma leži u činjenici da mještani i vlasnici imanja na kojima je planirana petlja Smokovac o njoj razmišljaju i govore posmatrajući je „ucijelo“, dok stručnjaci iz Paminga, Agencije za zaštitu životne sredine i Vladini zvaničnici problemu pristupaju „fazno“. Članovi Koordinacionog tima pozivaju se na dokument u kome stoji da će zbog gradnje petlje biti srušena 42 objekta, dok u Elaboratu piše – četiri.

„Za eksproprijaciju su predviđena četiri stambena objekata, tri na lijevoj strani trase puta gledano od Stare Zlatice prema Smokovcu i jedan na desnoj strani, jer se nalaze na trasi ili na udaljenosti manjoj od 10 metara od osnove puta“.

Ko je u pravu to se, danas, ne može precizno reći.

„Budući da slijedi izmjena Prostornog plana Crne Gore, jer plan koji je sad na snazi važi do 2020. godine, opredjeljenja vezana za koridor Jadransko-Jonskog autoputa će svakako uticati na konačan izgled petlje na Smokovcu“, stoji u dokumentu iz februara 2017. godine sa potpisom ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, do koje je došao CIN-CG.

Fazno projektovanje, pribavljanje dokumentacije i gradnja petlje na Smokovcu, pored trenutnih ušteda na troškovima eksproprijacije, planerima ovog dijela autoputa pojednostavljuje i pribavljanje neophodnih saglasnosti vezanih za uticaj saobraćajnice na životnu sredinu.

Dijele nedjeljivo

Milodarka Novosel i Luka Vukanović, vlasnici najvećeg dijela zemljišta na Rasu koji bi trebalo eksproprisati, ljetos su uputili žalbu Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT) tražeći da se poništi rješenje Agencije za zaštitu životne sredine kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu petlje Smokovac I Faza. Oni navode i kako je petlja Smokovac „prostorno, građevinski i funkcionalno nedjeljiva“, pa se i procjena uticaja na okruženje mora uraditi za cijeli projekat. Iako je rok od 45 dana davno istekao, nijesu dobili odgovor. Nedavna odluka Vlade govori o nepokolebljivosti da se započeto nastavi „prema planu“, koji, formalno, ne postoji.

„Kroz Detaljni prostorni plan autoputa Bar – Boljare je ostavljena mogućnost da se ispituju trase preko Skadarskog jezera i trasa ka Beranama, ali ovaj dio trase, od Smokovca do Gornjih Mrka, ni od Smokovca do Farmaka, nije definisan za dalja ispitivanja i razradu“, piše ministar Nurković gospođi Novosel. „Svaka izmjena osnovnih planskih i tehničkih postavki projekta u ovom trenutku bi predstavljala veliki rizik po državu kao investitora, zbog izlaganja opasnosti od dostavljanja potencijalnih odštetnih zahtjeva izvođača radova!“

Ignorisanje

Za mještane koji će se i bukvalno, naći na ulici, takva briga nije demonstrirana. „Ima mnogo primjera ignorisanja mišljenja građana o načinu korišćenja prostora kojim se utiče na njihove sudbine. Odnos prema građanima Rasa poseban je primjer državnog nasilja“, kaže profesorica Kalezić naglašavajući: „Prostor Rasa, posebno Rogama je dragocjena rezerva za urbani razvoj Podgorice. Izgradnja petlje je bacanje te dragocjene rezerve.“

Smokovac se našao na trasi autoputa Bioče – Tanki Rt (Skadarsko jezero) u Generalnom projektu koji je 1983. godine izradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje Titograd. Priča se od tada ponavljala, zaključno sa 2008. godinom kada je usvojen novi Prostorni plan Crne Gore do 2020. a zatim i Detaljni prostorni plan autoputa Bar – Boljare.

Vlada je već u februaru 2009. godine donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju dionice autoputa na potezu Rogami – Bioče. Ona je kasnije poništena, jer nijesu postojali projekti na osnovu kojih bi se obavilo oduzimanje, ali je priča o izmještanju petlje sa Smokovca krenula još tada.

Sredinom 2012. tadašnji direktor Direkcije za saobraćaj Veselin Grbović piše ministru održivog razvoja Predragu Sekuliću nakon sastanka i odluke da se uradi „višekriterijumsko poređenje petlji u zoni Strganice i Smokovca“, sve sa ciljem da se „pronađe najoptimalnije rješenje ukrštanja“ dva autoputa.

Grbović navodi da je u analizi troškova izgradnje petlje Strganica potrebno uključiti „i činjenicu da je već izvršena eksproprijacija zemljišta za izgradnju dionice ovog autoputa od Smokovca do Bioča u iznosu od 2,195 miliona eura.“ Tako saznajemo da je otkup počeo i prije nego što se znala trasa autoputa. Na Smokovcu kažu kako je dio tada otkupljenog zemljišta danas van trase, jer je odlučeno da se dva tunela između Bioča i Smokovca spoje u jedan. Kabinet ministra Nurkovića ostao je nijem na zahtjev CIN-CG za komenatar tih tvrdnji. Bez odgovora su ostala i pitanja u vezi obima i cjene eksproprijacije zemljišta i objekata na Rasu i Staroj Zlatici, za gradnju Faze I, ali i cijele petlje.

Uglavnom, ta 2,2 miliona prijevremeno uložena u eksproprijaciju pominju se u gotovo svim dostupnim analizama i poređenjima opcija Smokovac i Strganica. Nasuprot njima Višesektorska SWOT analiza petlji Strganica i Smokovac, koju su za Vladu u julu 2012. godine uradili londonski ARUP, podgorički SIMM inženjering i Centar za arhitekturu i urbanizam, zaključuje da na Strganici, za razliku od Smokovca, ima „dovoljno prostora za razvijanje petlje sa punim programom veza“, te da je cijena gradnje niža, naseljenost rjeđa, dok na tunele otpada manji dio trase…

Vlada je na sve to ostala gluva. A dio vinograda koji bi se uskoro mogli naći pod petljom podignut je, nakon usvajanja DPP autoputa, uz pomoć novca iz MIDAS projekta, pod okriljem Ministarstva poljoprivrede. Tako bi se moglo ispostaviti da suvišna eksproprijacija nije bila jedini primjer nepotrebno potrošenog novca.

Monitoring, lijek za sve

Izvršni direktor Paminga Ivan Ćuković, inženjer mašinstva i specijalista zaštite od požara formirao je u februaru prošle godine tim za izradu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju petlje Smokovac – Faza I. Pored njega tu su se našli dr Dragoljub Blečić inženjer metalurgije, Aleksandar Gajicki inženjer saobraćaja, dr Snežana Dragićević biolog i magistar Darko Vidaković, inženjer zaštite od požara. U maju posao je bio gotov.

Autori Elaborata zrače optimizmom o ekološkoj bezbjednosti tokom korišćenja ovog dijela petlje. Tako smatraju da otpadne vode sa kolovoza, nakon prečišćavanja „neće bitnije uticati“ na kvalitet nadzemnih i podzemnih voda u širem okruženju lokacije. Cijene da „neće biti neadekvatnog odlaganja otpada koji bi mogao negativno uticati na okolno zemljište.“

I emisije zagađujućih materija pokazuju, prema autorima Elaborata, „da se njihov uticaj može svesti na prihvatljiv nivo.“ Da li će to biti moguće ako i kada cijela petlja bude u funkciji, pitanje je na koje nijesmo dobili odgovor od nadležnih državnih institucija. Prema prošlogodišnjim podacima Agencije za zaštitu prirode, Podgorica je 2017. godine imala 68 dana, prema zakonu neškodljivo je do 35, u kojima je koncentracija PM10 u vazduhu (čestice prašine manje od 10 mikrometara, koje zovu i „nevidljivi ubica pluća“) bila iznad dozvoljene granice. I godišnji prosjek koncentracije je bio blizu propisane gornje granice – 37 mikro grama po metru kubnom, naspram dozvoljenih 40. Elaborat ipak sadrži i opis aktivnosti za slučaj da planirani dio petlje negativno utiče na okruženje u mjeri većoj od dozvoljene. Tako se plan monitoringa vazduha, „ako rezultati mjerenja ukažu na neophodnost daljeg praćenja“ proširuje sa jednog na četiri mjeseca godišnje (po mjesec u sva četiri godišnja doba) uz preporuku mjerenja i na naplatnoj rampi „zbog stvaranja dužih kolona u jeku turističke sezone.“ Planiran je i monitoring buke, nekoliko mjeseci nakon puštanja petlje u saobraćaj, a zatim na svakih pet godina. Ili u slučaju žalbi lokalnog stanovništva…

Kontrola otpadnih voda bi trebalo da se sprovodi četiri puta godišnje, obavezno jednom tokom intenzivnih padavina i ljeti poslije prve kiše, kao i nakon dugotrajnog sušnog razdoblja i najintenzivnijeg korišćenja autoputa.

U Elaboratu piše i da u fazi eksploatacije autoputa, ispitivanje kvaliteta zemljišta u putnom pojasu treba da traje najmanje pet godina kako bi se odredio uticaj drumskog saobraćaja. Ukoliko se nakon toga ustanove prekoračenja zagađujućih materija u zemljištu, potrebno je uzimati uzorke jednom u dvije godine.

Paming nije odgovorio na pitanja CIN-CG, o tome šta će se desiti ukoliko se umjesto pretpostavljenog saobraćaja od nepunih 20 hiljada vozila dnevno, ostvare želje Vlade od 30 hiljada, jesu li osim češćeg monitoringa predviđene i neke druge mjere zaštite u slučaju značajnijeg negativnog uticaja Faze I na okruženje, koliko bi izgradnja kompletne petlje povećala vrijednosti navedene u Elaboratu… „Shodno Ugovoru za izradu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za Petlju “Smokovac” – Faza I, koji smo potpisali sa kompanijom “CRBC” d.o.o. – Peking – DSD Podgorica, nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo tražene informacije, odgovorio je Ćuković.

Jedna faza u tri dijela

Prema elaboratu Paminga, I faza petlje Smokovac obuhvata tri cjeline ukupne dužine oko 1.540 metara:

– Vezu dužine oko 650 metara u okviru koje su kružni tok na putu Podgorica – Kolašin na lijevoj obali Morače, zatim nadvožnjak preko pruge Beograd – Bar, naplatna rampa i most preko Morače;

– Privremenu vezu mosta i autoputa na desnoj obali Morače u dužini oko 250 metara;

– Dio autoputa Bar – Boljare u okviru petlje dužine oko 640 metara;