Home / NOVOSTI / Hronika / Građani u strahu, ne prijavljuju policijsku torturu
ILUSTRACIJA/foto: Savo Prelevic

Građani u strahu, ne prijavljuju policijsku torturu

Korupcija je i dalje problem u Crnoj Gori jer vlast ne sprovodi zakone efikasno, a Vlada ne kažnjava službenike koji su počinili kršenje ljudskih prava, ocijenjeno je u izvještaju američkog Stejt departmenta o ljudskim pravima za prošlu godinu.

U izvještaju, koji je američki državni sekretar Majk Pompeo predstavio u Stejt departmentu, ističe se i da građani ne prijavljuju slučajeve policijske torture zbog straha od odmazde.

“Posmatrači su tvrdili da građani nisu bili voljni prijaviti nepropisno ponašanje policije zbog straha od odmazde. Grupe za monitoring su tvrdile da je kontinuirana policijska praksa podnošenja tužbi protiv pojedinaca koji su prijavili policijsko zlostavljanje obeshrabrila građane da prijave i uticala na druge policajce da prikriju odgovornost za prestupe”, navodi se.

U izvještaju se podsjeća da je podgorički Osnovni sud osudio članove Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Bora Grgurovića i Gorana Zejaka na godinu i pet mjeseci zatvora zbog prebijanja Mija Martinovića na protestima 2015. godine. Ističe se da je Vlada procesuirala pojedine policijske službenike i zatvorske čuvare optužene za prekoračenje ovlašćenja, ali je bilo odlaganja u sudskom procesuiranju. Upozorava se i da su nevladine organizacije zabilježile da je na dužnosti ostao određeni broj policijskih službenika odgovornih za prekomjernu upotrebu sile. Ističe se i da je problematična identifikacija policajaca koji su prekoračili ovlašćenja jer nose maske i nisu spremni da priznaju odgovornost. Njihovi nadređeni, kako se ističe, nisu voljni da identifikuju službenike koji su učestvovali u nasilju.

“Policija nastavlja da poziva svjedoke i osumnjičene u policijske stanice radi “informativnih razgovora” i često koristi tu praksu kako bi obuzdala huliganizam na fudbalskim mečevima ili da smanji učešće na političkim skupovima opozicije. Obično ta praksa ne uključuje zadržavanje osumnjičenih duže od šest sati, što je dozvoljeno zakonom, niti tipično rezultira optužbama”, piše u izvještaju.

U izvještaju se podsjeća i da je Veselin Veljović ponovio izabran za direktora Uprave policije, iako su mediji upozoravali da je povezivan sa brojnim skandalima, uključujući korupciju, politički motivisane policijske napade, izborne neregularnosti. Konstatuje se i da Tužilaštvo nikada nije protiv podiglo optužnicu protiv Veljovića. Podsjeća se da zakon predviđa krivične sankcije za korupciju, ali da Vlada nije efikasno sprovodila zakon zbog čega je korupcija i dalje problem.

“Neki vladini zvaničnici su prošli nekažnjeno iako su povezivani sa korupcijom. Javnost smatra korpuciju endemskim problemom u Vladi i javnom sektoru na lokalnom i nacionalnom nivou. To je posebno bio slučaj u oblastima zdravstva, visokog obrazovanja, pravosuđa, carina, političkih partija, policije, prostornog planiranja, građevinarstva i zapošljavanja”, ističu u Stejt departmentu.

Dječji brakovi su, dodaje se, bili ozbiljan problem, posebno u romskim i egipatskim zajednicama, a nastavljen je i običaj kupovine ili prodaje nevjesta

Konstatuje se da je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nastavila sa radom, ali da su nevladine organizacije i Evropska komisija ukazale da joj nedostaje nezavisnosti. “Politizacija, loše plate i nedostatak motivacije i obuke javnih službenika stvorili su plodno tlo za korupciju. Korupcija u policiji i neodgovarajući uticaj Vlade na ponašanje policije i dalje su problemi”, ističe se.

U izvještaju se navodi i da je proces imenovanja sudija i tužioca ostao donekle politizovan, iako zakon predviđa da Tužilački savjet bira tužioce. Kako se podsjeća, to uključuje i izbor specijalnog državnog tužioca, koji je otvorio nekoliko slučajeva korupcije na visokom nivou, uključujući i slučaj za zloupotrebu položaja protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, čije je suđenje počelo 29. maja. Stejt department je ukazao da je do avgusta bilo devet smrtnih slučajeva i 12 pokušaja ubistava povezanih s organizovanim kriminalom, i konstatovao da je vlast u posljednjoj godini povećala sudska gonjenja za takva ubistava.

Napadi na novinare i dalje problem, pucano na Lakićevu

Napadi na novinari i dalje ozbiljan problem u Crnoj Gori, podsjeća se u izvještaju, i navodi slučaj novinarke “Vijesti” Olivere Lakić na koju je pucano.”Vladini zvaničnici, političke partije i međunarodne organizacije osudile su napad. U intervjuu za Radio Danilovgrad predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osudio je napad na novinarku, ali i da za njega nema razlike u tome da li metu svom protivniku crta neko iz narko–klana ili iz nekog medija”, navodi se.

Podsjeća se i da je Evropska komisija okarakterisala smjene u Javnom servisu i Agenciji za elektronske medije kao politički pritisak.

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *