U Crnoj Gori 10 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, ne traže pomoć iz straha

Zlostavljači su bili srodnici, komšije, nastavnici, a među njima je bilo i očeva i očuha.

Do sada, navode iz ovog Vladinog resora, maloljetnici nijesu registrovani kao počinioci ovog oblika nasilja.

Crnogorsku javnost potresla je vijest da je u Beranama dvanaestogodišnja djevojčica mjesecima bila, kako se sumnja, žrtva brutalnog nasilja petorice dječaka između 12 i 16 godina, sa kojima je išla u istu školu.

Pet dječaka su, prema sumnjama istražitelja, djevojčicu seksualno zlostavljali i onda je ucjenjivali eksplicitnim video-snimkom. Na teret im je stavljeno krivično djelo “obljuba sa djetetom“, jednom od njih “nedozvoljene polne radnje“ i “ucjena“, a drugom i “dječija pornografija“. Dva dječaka koja imaju manje od 14 godina prema Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku nijesu krivično odgovorna.

Istragu u ovom slučaju vodi Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju.

Načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva koja je i socijalna radnica Dijana Popović Gavranović za Pobjedu kaže da se seksualno zlostavljanje veoma teško otkriva, jer se radi o osjetljivoj ličnoj i intimnoj povredi, koja predstavlja veliku patnju i traumu, donosi stigmatizaciju, izaziva strah djeteta od posljedica otkrivanja, strah da mu se neće vjerovati i da i ono samo ne bude optuženo.

“Tu je i strah za sebe, za članove svoje porodice… Djeca često ne traže pomoć, jer strahuju što će se desiti. Stoga je ključno da roditelji pažljivo posmatraju promjene kod djece jer ona veoma rijetko direktno iskažu da su zlostavljana”, kazala je Popović-Gavranović, naglasivši da seksualno zlostavljanje obuhvata sve oblike nasilja: seksualno, fizičko, emocionalno.

Pokazatelji fizičkog nasilja prilikom seksualnog zlostavljanja, prema njenim riječima, mogu biti nevidljivi jer se nalaze na djelovima tijela koji su uvijek pokriveni odjećom ili je dijete uzrasta kada samostalno obavlja toaletu i održava ličnu higijenu.

Ako roditelj uoči povrede, modrice koje se ponavljaju na istim djelovima djetetovog tijela (na primjer oko intimnih dijelova tijela, na unutrašnjoj strani butina), to, kaže sagovornica Pobjede treba da probudi sumnju da su povrede posljedica nasilja.

“Sumnjivo je ako dijete ima učestale glavobolje, poremećaj spavanja, hranjenja, noćno mokrenje, nekontrolisanu stolicu, bolove pri mokrenju, mokraćne infekcije, bolove u stomaku, nagon za povraćanjem, bezrazložne strahove, prisilne misli i radnje – udara glavom i slično. Sumnju treba da izazovi i pokreti koji nemaju svrhu, depresivne misli, samopovređuje se, često se tušira ili to izbjegava”, upozorava Popović Gavranović.

(Pobjeda)