3.000 doktora i sestara nema riješeno stambeno pitanje

Prema podacima Samostalnog sindikata zdravstva, trećina medicinskih radnika u Crnoj Gori, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje zbog toga što se godinama unazad za izgradnju stambenih jedinica nije izdvajalo dovoljno novca.

Predsjednica Samostanog sindikata zdravsta Ljiljana Krivokapić ističe u razgovoru za Dan da se stanje popravlja, ali da veliki broj njenih kolega i dalje nema stan, a da je situacija najteža na sjeveru.

Ona navodi da, osim niskih primanja, posebno medicinskih sestara koja se kreću oko 350 do 400 eura, njihov položaj znatno otežava to što nijesu stambeno obezbijeđeni. Naglašava da je 400.000 eura koliko se godišnje izdvaja za izgradnju stanova medicinskim sestrama i ljekarima nedovoljno.

“Imamo 8.300 zaposlenih u sistemu zdravstva, od kojih oko 35 odsto nema stan ili živi u neadekvatnim objektima. Naš sindikat broji oko 4.500 članova i imamo primjer da su u Tivtu izgrađeni stanovi za skoro sve medicinske radnike iz tog grada, dok je Podgorica velika i trebaće još značajan broj stanova da bismo imali 10 odsto kolega koji nijesu riješili stambeno pitanje. Budžet za stanove prosvjetnih radnika je 600.000 eura i očekujemo tendenciju povećanja i za stambenu zadrugu koja brine o medicinarima. Sada je Ia niovu ustanova oko 20 odsto kolega bez stana, a kada se uzmu u obzir svi gradovi onda se dolazi i do brojke od 35 odsto. Zaposleni sa sjevera su više zainteresovani za dobijanje kredita za adaptaciju kuća ili kupovinu manjih objekata”, pojašnjava Krivokapićeva.

Ona navodi da očekuju početak pregovora oko povećanja platau zdravstvu, koje se godinama unazad nijesu značajno mijenjale.

“Nadamo se da će biti vraćen ugled našoj profesiji i da ćemo uspjeti da povećamo plate ljekarima i medicinskom osoblju. Kada se donosio koeficijent zarada direktorima bolnica, domova zdravlja i Kliničkog centra, tada je rečeno da će to biti njihova maksimalna plata na mjesečnom nivou, da će obavljati samo menadžersku funkci ju, da neće dežurati, raditi pripravnosti i dobijati druge dodatke na platu. Dogovor oko koeficijenta složenosti za plate direktora je bio jedno, a u praksi imamo da je to njima startni dio zarade i primaju mnogo veće plate. Nadam se daćemo mijenjati i koeficijente za direktore. Bilo je govora da funkci ja direktora zdravstvenih ustanova bude dio Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Moraćemo ponovo da potpišemo granski kolektivni u govor i da se plate supspecijalistima obračunavaju koeficijentom 18, specijalistima 16 i doktorima medicine 14, odnosno očekujemo povećanje od 200 eura. Tražićemo i da nam se regulišu stavke u kolektivnom ugovoru koje dosad nijesu bile obavezujuće. To je Ministarstvo zdravlja shvatilo kao da nijesu u obavezi, pa su neke zdravstvene ustanove isplaćivale jubilarne nagrade, a druge nijesu. Neki za to nijesu imali novca u budžetu. Imamo problem da se do 15 odsto zarade može isplaćivati stimulacija, a to se ne pri jenjuje u praksi. Zahtijevaćemo da to bude obaveza”, kazala je Krivokapićeva.

DAN