Home / NOVOSTI / Hronika / PODGORICA: Oni o kojima je pisala novinarka Lakić nisu saslušani

PODGORICA: Oni o kojima je pisala novinarka Lakić nisu saslušani

Više državno tužilaštvo više od devet mjeseci odbijalo je da dostavi dokumentaciju o slučaju ranjavanja novinarke Nezavisnog dnevnika “Vijesti” Olivere Lakić Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija.

To stoji u izvještaju Komisije za period od 23. maja 2018. do 23. februara 2019, na čijem čelu je zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dnevnog lista “Dan” Nikola Marković.

Zbog toga je Komisija Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) preporučila da izda obavezujuće uputstvo svim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori da “ubuduće, na zahtjev Komisije, dostavljaju bez odlaganja spise predmeta koje Komisija obrađuje za izvještaj, jer je neprihvatljiva praksa državnog tužilaštva da ne dostavlja Komisiji traženu dokumentaciju kao u slučaju Olivere Lakić”.

“Komisiji je najveći doprinos u praćenju predmetne istrage dala upravo Olivera Lakić, tako što je, na poziv Komisije, prisustvovala sjednici od 4. decembra 2018. godine, predala kopiju dokumentacije državnih organa koju posjeduje i ispričala šta se događalo 8. maja 2018. godine i nakon toga. Ipak, i pored stava da Komisija nema pravo da traži dokumentaciju, tužiteljka Lepa Medenica je devet mjeseci i 11 dana nakon napada na novinarku Lakićevu i devet mjeseci i dva dana otkad je Komisija prvi put tražila dokumentaciju o slučaju, dostavila traženu dokumentaciju 19. februara”, ističe se u izvještaju.

U dokumentu se navodi da je Medenica dostavila dokumentaciju 19. februara – svega dva i po sata pred konferenciju Uprave policije na kojoj je saopšteno da je slučaj ranjavanja Lakićeve rasvijetljen.

Prema izvještaju, nadležni organi su blagovremeno dostavljali spise predmeta za svaki slučaj napada na novinare i imovinu medija, sve do napada na novinarku “Vijesti”: “Problemi u funkcionisanju Komisije počinju kada su zatražili spise predmeta ovog slučaja”.

U izvještaju piše da je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, na inicijativu Komisije kao kontakt osobu odredio Lepu Medenicu, tužiteljku u Višem državnom tužilaštvu, koja je smatrala da Komisija ne može da traži spise i dokumentaciju predmeta i da je sasvim dovoljno da iz tužilaštva periodično bude upućena informacija u kojoj će samo biti pobrojane aktivnosti preduzete u istrazi.

“Uzalud su bila i obraćanja Komisije vrhovnom državnom tužiocu, na koja je opet odgovarala tužiteljka Medenica, držeći se i dalje svoga stava. Predsjednik Komisije Nikola Marković je na poziv iz VDT-a razgovarao sa vrhovnim državnim tužiocem Ivicom Stankovićem, ali problem ni tada nije riješen”.

Komisija je, na osnovu dokumentacije koju im je Lakićeva dostavila, zaključila da ne postoji trag da je saslušana ijedna osoba o kojima je novinarka pisala, a koju je u svom iskazu pred tužiocem pomenula.

“Iz dostupne dokumentacije se vidi da je tužiteljka Milić napustila lice mjesta i nije prisustvovala uviđaju u trajanju od sat i po 8. maja prošle godine i da nema podataka da je prisustvovala nastavku uviđaja narednog dana od sedam do devet časova”, naglasili su iz Komisije.

Komisija je zaključila i da je pregled vozila novinarke navodno obavljen bez pomjeranja automobila sa lica mjesta, što “stvara sumnju u pogledu temeljnosti preduzimanja ove radnje na otkrivanju potencijalnih tragova ili pronalaženja dokaza”. U izvještaju piše da u zapisniku o uviđaju više državne tužiteljke nema naloga policiji da se pregleda automobil Lakićeve.

„U dokumentaciji dostupnoj Komisiji nema izvještaja o vještačenju baterijske lampe i gumene rukavice, pronađenih na licu mjesta”.

Komisija je preporučila da nadležni tužilac provjeri sve tekstove koje je Lakićeva pisala od 2011. kada je dobila prve prijetnje, jer se u tim člancima pominju imena ljudi koji su dovođeni u vezu sa ilegalnim aktivnostima i njihovoj sprezi sa osobama iz vrha vlasti. Preporučeno je i da tužilac naredi vještačenje baznih stanica za 8. maj 2019, preduzme dodatna vještačenja izuzetih video snimaka sa objekata pored kojih je napad prolazio…

Komisija je preporučila da VDT detaljno ispita zakonitost i svrsishodnost postupanja tužiteljke Milić i policije u ovom slučaju, posebno kada je riječ o pregledu vozila novinarke, kako bi se utvrdilo da li je neko postavio GPS uređaj za praćenje…

Novinarka Olivera Lakić ranjena je ispred svog stana u Podgorici 8. maja prošle godine. Na pres konferenciji Uprave policije i tužilaštva u februaru ove godine, koja je organizovana svega dva dana prije dolaska evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana u Podgoricu, saopšteno je da je slučaj rasvijetljen.

Načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićevićsaopštio je tada da je na čelu kriminalne grupe za praćenje Lakićeve bio upravo šef grupe Filip Bešović i da je on ranio novinarku. Međutim, Naredba za sprovođenje istrage Višeg državnog tužilaštva, koju potpisuje pet tužilaca, pokazuje da nadležni ne znaju ko je to učinio. U naredbi piše da je novinarku ranio Bešović lično ili preko jednog od članova kriminalne grupe koju je organizovao. On je medijima saopštio da nema nikakve veze sa ranjavanjem novinarke i da Lakićevu nikada nije vidio.

Nedostupna dokumentacija o Pavićeviću, Medenici i Stojkoviću

Nadležna tužilaštva i Agencija za nacionalnu bezbjednost su odbili da Komisiji dostave dokumentaciju o ranijim postupanjima njihovih službenika u vezi sa prethodnim napadima na Lakićevu. Komisiji tako nije dostavljena dokumentacija koja se odnosi na postupanje i hapšenje policijskog službenika Siniše Stojkovića 28. decembra 2012. godine “i njegovo dalje procesuiranje povodom navodnog pokušaja posredovanja kod Osnovnog državnog tužioca u Podgorici da ne preduzima dalje službene radnje u postupku koji se vodio protiv osumnjičenog Milenka Rabrenovića zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić”.

“Takođe, tražena je i dokumentaciju povodom događaja iz 2012. godine ili 2013. godine, kada je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica razgovarala sa tadašnjim zamjenikom osnovnog državnog tužioca u Podgorici, Sašom Čađenovićem, o postupku koji se vodio protiv osumnjičenog Milenka Rabrenovića zbog prijetnji upućenih novinarki…”

SDT i VDT odbili su da dostave Komisiji i službenu zabilješku iz februara 2016. kada je tadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije Milovan Pavićević došao u SDT i optužio novinarku da radi protiv interesa države.

Prema podacima Uprave policije, dostavljenim na zahtjev Komisije, od 2004. do 3. avgusta prošle godine u evidencijama te ustanove registrovano je 85 događaja u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari ili mediji.

Traženi podaci iz Visbadena u slučaju ubistva Jovanovića

Komisija je u novembru zatražila od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da ih informiše da li su provjeravali navode iz izvještaja privatnog detektiva o slučaju ubistva Duška Jovanovića. Iz SDT-a su im kazali da uz taj izvještaj nijesu dostavljeni dokazi kojima bi bili potkrijepljeni navodi iz dokumenta.

Duško Jovanović

Odgovorili su, između ostalog, da su od policije zatražili prikupljanje podataka preko Interpola u Rimu za osobe koje su italijanski državljani, a za koje se u izvještaju navodi da su izvršioci krivičnog djela, da je dobijen izvještaj i dokumentacija od Saveznog kriminalističkog ureda u Visbadenu koja se odnosi na DNK analizu i vještačenje tragova izuzetih sa lica mjesta i predmeta…U decembru 2018. iz SDT-a su rekli i da je SDT naredio DNK vještačenje izuzetog materijala.

“Nakon analize izvještaja o vještačenju Forenzičkog centra Uprave policije i dopune tog izvještaja, kao i prikupljenih dokaza, zatraženi su određeni podaci od Saveznog kriminalističkog ureda u Visbadenu, SR Njemačka, koji postupak pružanja međunarodne pravne pomoći je u toku”, odgovorili su iz SDT-a Komisiji.

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com