Skupštinu ne interesuje kako se dijeli državna pomoć

Vladajuća skupštinska većina (DPS-SD i manjinske partije) uporno odbija da se u dnevni red skupštinskog zasjedanja uvrsti predlog Izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoć za 2017. godinu, iako se već približavaju zakonski rokovi da Agencija za zaštitu konkurencije dostavi novi izvještaj za prošlu godinu.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović juče je ponovo tražio proširenje dnevnog reda aktuelne sjednice parlamenta sa tom tačkom dnevnog reda uz objašnjenje da to nije predlog opozicije, nego ustavna i zakonska obaveza parlamenta.

“Kome to odgovara da se ne zna da li je zakonito trošena državna pomoć”, pitao je Damjanović. Većina u parlamentu je odbila i njegov predlog da se razmotri izvještaj za 2017. godinu o ulaganjima u projekat na poluostrvu Lastavica sa tvrđavom Mamula. Damjanović je istakao da bi parlamet trebalo da interesuje kako se realizuju projekti za čiju su izgradnju poslanici dali zeleno svjetlo. Podsjetio je i da Skupština nije formirala odbore koji treba da nadziru projekte za Mamulu i Kraljičinu plažu.

Odbijeni su i predlozi poslanika SDP-a Raško Konjevića da se dnevni red proširi nizom reformskih zakona SDP-a kojim se traži povećanje minimalne zarade, ukidanje kriznog poreza na plate, kao i smanjenje akciza na gorivo i stope PDV-a na električnu energiju.

“U ovih šest godina koliko je minimalna zarada ostala na 193 eura, kumulativna inflacija je iznosila 15 odsto, što znači da je njihov standard ozbiljno narušen. Zašto je problem za DPS-a da podigne ruku da se razgovara o ovih nekoliko zakona, da se pred crnogorskom javnošću pokaže da je naša želja da se po uzoru na Hrvatsku smanji PDV na cijenu električne energije. I da to nije populizam, nego želja da se građanima omogući jeftinija električna energija, poslije povećanja uzrokovanog kroz OIE2 i najave povećanja struje od šest odsto od 1. juna”, istakao je Konjević.

Nema odbora o posljedicama NATO bombardovanja

U dnevni red nije uvršten predlog posebnog kluba poslanika o obrazovanju odbora za ispitivanje posljedica NATO bombardovanja 1999. godine na zdravlje građana Crne Gore. Protiv je glasalo 26 poslanika, za je bilo 14, a uzdržano 12. Damjanović, koji je predsjednik posebnog kluba poslanika, kazao je da i 20 godina nakon NATO vazdušnih napada postoje dileme o uticaju bombardovanja na zdravlje stanovništva.

“Crna Gora je više puta bombardovana od strane NATO snaga, bilo je nevinih žrtava i činjenično je dokazano da je bombardovana i osiromašenim uranijumom”, rekao je Damjanović. Dodao je da to treba ispitati kao što je uradila Italija, te da se o tome otvorila i rasprava u Srbiji.

 

Vijesti