UPISI SU U TOKU: Posao ODMAH, diplomce ovog fakulteta najviše traže u DVIJE EVROPSKE ZEMLJE

Nekad je Mašinski fakultet važio za jedan od najtežih ali i najperspektivnijih. Onda se raspala privreda, a mašinski inženjeri su ostajali bez posla. Kako, za koga i sa kakvom perspektivom se danas školuju mladi ljudi na ovom fakultetu?

Stvari su se promijenile, i to nabolje, pa sada za mašince ima posla čak i prije nego što završe master studije, tvrdi prof. dr Radivoje Mitrović, dekan Mašinskog fakulteta u Beogradu, i to objašnjava fazom nove industrijalizacije koja je otvorila potrebu za ovim kadrovima. Tome je doprinijela i radikalna promjena načina nastave u skladu sa vremenom i potrebama savremene industrije.

Prof. dr Radivoje Mitrović: Budući vijek je vek inženjera i ostalih profesija i mi smo toga svjesni
– Radi se na platformi industrije 4.0. Stiču se vrhunska teorijska znanja, redefinisana sa dodatkom praktičnih okompetencija i tzv. mekih vještina – ovo prvo podrazumijeva vrhunske laboratorije, vježbe i izradu projektnih zadataka već tokom osnovnih, a posebno master studija, poboljšan način izlaganja i odbrane projekata, mnogo bolje znanje njemačkog i engleskog jezika, a imamo 21 studijski program na master studijima. Budući vijek je vijek inženjera i ostalih profesija i mi smo toga svjesni – kaže dekan Mitrović.

Autonomna vožnja

Znanju za taj budući vijek studente uči i profesor Dragan Aleksendrić na Katedri za motorna vozila, gdje trenutno rade na razvoju autonomnog vozila na električni pogon:

– Razvoj inteligentnih sistema na vozilu koji će dovesti do stvaranja uslova kada će sudar automobila biti nemoguć postao je prioritet u automobilskoj industriji. Na Mašinskom fakultetu u Beogradu, u okviru Laboratorije za bezbjednost motornih i priključnih vozila, intenzivno se radi na razvoju električnog autonomnog vozila koje će imati inteligentne karakteristike. Danas postoje različiti nivoi autonomnosti vozila, od nivoa 0 (sadašnja prosječna vozila) do nivoa 5, koji predstavlja potpuno autonomno vozilo, gdje osim definisanje konačne destinacije, čovjek/putnik neće imati nikakva druga zaduženja tokom vožnje niti će moći da interveniše tokom rada vozila. Vrijednost ove vrste tržišta se do 2025. godine procjenjuje na sto milijardi evra. U tome je do sada dosegnut nivo 3, a mi smo sa svojim znanjima negdje dva plus – kaže prof. Aleksendrić.

Unutar fakulteta je kao u nekom velikom mravinjaku. Neki studenti su u najsavremenijim IT učionicama koje su opremljene najbržim internetom u Srbiji – odavde je uspostavljana veza sa teleskopom na Tenerifama. U prilici su da vide i dio slavne istorije svog fakulteta kroz izložbu o čuvenom profesoru Mihailu – Miki Borisavljeviću, konstruktoru i čovjeku koji je organizovao prve automobilske trke oko Kalemgdana. Neki su u amfiteatrima, drugi prave pauzu u klubu, treći po laboratorijama realizuju konkretne projekte. Diploma ovog fakulteta otvara mnoga vrata u Evropi i svijetu i nisu potrebne dodatne akreditacije. Primjera radi, njemačka komisija za akreditaciju u potpunosti priznaje diplome osnovnih i master studija ovog fakulteta, dok je Katedra za brodogradnju akreditovana od strane britanskog kraljevskog udruženja za brodogradnju, tako da je diploma master studija istovremeno i licenca za rad u ovoj oblasti u Velikoj Britaniji.
Njemačka kompanija ulaže u studente
Za takav tretman su zaslužni upravo i studenti sa ove katedre koji su sa svojim mentorima učestvovali na mnogim svjetskim takmičenjima iz struke, a na poslednjem takmičenju u Sen Tropeu u kategoriji plovila za transport teškog tereta bili su najbolji, dok su u konkurenciji lakog tereta bili četvrti u konkurenciji timova iz 28 država.

U centru za mehatronske sisteme, sve što vidimo razvijeno je ovdje, tri različita 3D štampača napravljeni su kao master rad studenata. Nailazimo na robotske komponente koje se ovdje “opamećuju”, to jest konstruiše im se vještačka inteligencija u skladu sa poslovima koji će sutra obavljati u konkretnoj proizvodnji. CNC mašina za plazma i plameno sječenje kompletno je razvijena u laboratorijama ovog fakulteta. Kao primjer da smo nekad bili ukorak sa svijetom u svijetu robotike stoji sa strane robot proizveden u “Ivi Loli Ribaru” osamdesetih godina, koji je stajao rame uz rame sa svjetskim dostignućima u ovoj oblasti. Algoritmi koji su ga pokretali napravljeni su na Mašincu.

U jednom od hodnika stoji šasija od “audija” na kojoj je primijenjen koncept “lake gradnje”, gdje se kombinuju aluminijum i plastika sa kompozitnim materijalima, prvenstveno onim od karbonskih vlakana.

Dr Milan Kalajdžić, mentor tima za plovila na brodogradnji, pokazuje nam prototipove brodova za laki ( “Sava”) i teški teret (“Dunav”) sa kojima su se takmičili u Sen Tropeu.

– Ove godine se spremamo za takmičenje na Ženevskom jezeru sa novim modelima – kaže dr Kalajdžić.

Konstruišu i letelice

Evo nas u Katedri za vazduhoplovstvo, na kojoj studentski tim “Beoavia”, gdje gostuju i kolege sa drugih fakulteta, radi na projektu “Aurora”.
Tim “Aurora” sa svojom letelicom
– To je i dio takmičenja “Airbus Sloshing Rocket”, gdje dizajniramo i konstruišemo letelicu po specijalnom zadatku “Erbasa” i sklopićemo je na takmičenju u Grčkoj na koje smo se plasirali kao jedan od pet timova koji su prošli – kaže Dušan Babić, koordinator ovog projekta, dok vođa tima Mladen Kličković, student treće godine, kaže kako se otvara mnogo mogućnosti za rad u struci u Srbiji i da je u poslednjih deset godina na Katedri za vazduhoplovstvo prošle godine upisan rekordan broj studenata – 42.

Slično misli i Luka Filipović, student prve godine:

– Znam za primamljive ponude za rad u inostranstvu, ali smo svjedoci da se i naša industrija polako oporavlja i ja tu vidim svoju šansu. Ne možemo svi da odemo.

Ipak, jedan od njih će morati put bijelog svijeta. Đorđe Trampa iz Lazarevca svoju budućnost vidi u svemirskoj industriji i vrlo je ozbiljan u toj svojoj namjeri. Kaže da ovdje može završiti osnovne studije uz pomoć profesora koji posjeduju znanja iz te oblasti, a posle će morati tamo gdje ima svemirske industrije.

Inače, kadrovi sa ovog fakulteta mogu se naći na svim kontinentima, svi su vrlo uspješni. Budemo li im i ovde dali šansu, ima nade i za nas.

 

dijaspora.news/blic.rs