Home / NOVOSTI / Društvo / U Crnoj Gori i dalje nema presuda za trgovinu ljudima

U Crnoj Gori i dalje nema presuda za trgovinu ljudima

Crna Gora se tokom prošle godine nije značajnije potrudila da se popravi u sprovođenju propisa u borbi protiv svih oblika trgovine ljudima, ali je značajno poboljšala normativni okvir. To je zaključak ovogodišnjeg izvještaja o trgovini ljudima, koji je uradio američki Stejt Department za 2018. godinu.

Navode da napori Vlade Crne Gore, koje je demonstrirala prošle godine, nijesu značajno veći u odnosu na prethodni izvještajni period (2017. godina).

“Vlada generalno nije demonstrirala veći napor u poređenju sa prethodnim izvještajnim periodom – pet godina zaredom niko nije osuđen za trgovinu ljudima u skladu sa zakonskim okvirom, niti je inicirano nijedno gonjene zbog tog krivičnog djela”, piše u izvještaju Stejt Departmenta.

Oni, pak, tvrde da su vidljivi napori da se ispuni minimum standarda za eliminisanje trgovine ljudima u zemlji, ali da Crna Gora i dalje nije u potpunosti zadovoljila te kriterijume.

“Vidljivi napori” podrazumijevaju izradu i usvajanje nacionalne Strategije za borbu protiv trgovine ljudima od 2019. do 2024. godine i nacionalnog Akcionog plana za 2019. godinu. Takođe, podrazumijevaju osnivanje multidisciplinarne operativne grupe, koja bi se bavila proaktivnim istragama trgovine ljudima i promjenom procedura kvalifikacije krivičnog djela kako bi se smanjila mogućnost da tužilaštvo trgovinu ljudima goni kao drugo krivično djelo. Međutim, ove promjene u regulisanju borbe protiv trgovine ljudima (trafiking) bile su dovoljne za Stejt Department da Crnu Goru ostavi na drugoj, umjesto da se degradira na treću poziciju. Oni su preporučili crnogorskim vlastima da snažnije istražuju, gone i osuđuju trgovce ljudima; povećaju proaktivnu analizu potencijalnih žrtava – pogotovo žena u prostituciji (seks-trafikingu), migranata, sezonskih radnika, i djece, koja su natjerana na prosjačenje. U izvještaju su, takođe, preporučili da se omogući napredni trening za sudije, tužioce, i policiju o istragama i gonjenjima za krivično djelo trgovina ljudima, prema Krivičnom zakoniku (KZ). Navode da vlasti treba da stimulišu i ohrabruju žrtve da učestvuju u istragama i gonjenjima na način koji je “prigodan žrtvama”, ali da se poveća pristup programu zaštite svjedoka za njih. Preporučili su i uključivanju romskih grupa u procese donošenja odluka u pogledu zaštite žrtava.

U Stejt Departmentu smatraju da treba napraviti i finansirati pristupačan fond za kompenzaciju i informisati žrtve o njihovom pravu na nadoknadu tokom zakonskih postupaka.

Takođe, tvrde da treba osigurati da Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima ima adekvatnu nezavisnost, kapacitet i uticaj da se ti napori provedu kada je u pitanju borba protiv trgovine ljudima. Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), u saradnji sa međunarodnim organizacijama, odvojeno su trenirali 73 policijska službenika, 17 predstavnika tužilaštva, jednog sudskog savjetnika, i 19 službenika suda.

Vlada je, tvrde, prošle godine činila jednake napore na zaštiti žrtava – identifikovane su četiri potencijalne žrtve prisilnog prosjačenja, što je više u odnosu na 2017. kada je identifikovana jedna stvarna i jedna potencijalna žrtvom seks-trafikinga.

“Sve žrtve tokom 2017. i 2018. godine bile su maloljetnice”, piše u izvještaju.

Policija je lani identifikovala i 22 djece u prosjačenju, što je znatno manju u odnosu na 107 identifikovanih prethodne godine. Posmatrači Stejt Departmenta smatraju da mali broj identifikovanih žrtava “reflektuje neadekvatne procedure identifikacije žrtava”.

Žrtve seks-trafikinga najčešće žene iz Crne Gore i sa Balkana

Tokom prethodnih pet godina, eksploatisane su domaće i strane žrtve trgovine ljudima u Crnoj Gori, ali su trgovci ljudima takođe eksploatisali crnogorske žrtve vani.

Žrtve seks-trafikinga identifikovane kod nas uglavnom su žene i djevojke iz Crne gore, komšijskih balkanskih zemalja, i, u manjem opsegu, drugih zemalja istočne Evrope.

“Trgovci eksploatišu žrtve u ugostiteljskim ustanovama, barovima, restoranima, noćnim klubovima i kafićima”, navodi se u izvještaju. Djeca, naročito romska, aškalijska, i balkanska egipćanska djeca, podvrgnuta su nasilnom prosjačenju.

Crnogorske romske djevojke prodaju se za brak unutar romskih zajednica u Crnoj Gori i, u manjoj mjeri, u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu, i nasilno su podvrgnute porodičnom ropstvu.

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com