Čestitke povodom Dana državnosti 13. jula - Volim Podgoricu

Čestitke povodom Dana državnosti 13. jula

 Povodom Dana državnosti građanima se sinoć sa svečanosti na Cetinju obratio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Njegovu čestitku prenosimo integralno.

Trinaesti jul 1878. i Trinaesti jul 1941. – svojim značenjem, rezultatima, vrijednostima i svevremenim porukama usmjeravaju veliki tok savremene crnogorske istorije.

Vladimir Putin pisao Milu Đukanoviću

JOŠ JEDNO PISMO SA VAŽNE ADRESE: Nakon Putina i Tramp pisao Đukanoviću

Zahvaljujući tim istorijskim međašima, i pregnućima današnjih generacija, Crna Gora je opet nezavisna, međunarodno priznata država, stabilna multinacionalna zajednica, ekonomski održiva i prosperitetna, pouzdan susjed i važan faktor regionalne stabilnosti, uvažena članica NATO i zemlja kandidat u poodmaklom pregovaračkom procesu za članstvo u EU.

Berlinskim kongresom 1878. okončana je jedna velika oslobodilačka i državotvorna epoha u crnogorskoj istoriji. Crna Gora je tada potvrđena kao država u punom međunarodnom kapacitetu, i zauzela svoje mjesto u krugu evropskih naroda i država toga doba. U decenijama koje su slijedile, Crna Gora je stekla ugled države u kojoj se poštuju prava i slobode svih njenih državljana, posebno onih koji pripadaju manjinskim vjerskim i nacionalnim grupacijama.

To mjesto je trajno učvršćeno herojskim podvigom crnogorskog naroda koji je 13. jula 1941, prvi u Evropi masovno ustao protiv fašizma, i uključio se zajedno s drugim jugoslovenskim narodima u slavnu Narodnooslobodilačku borbu, u kojoj je, vođen velikim idealima, uz velike žrtve, obnovio i svoje nacionalno i državno ime. Vrijeme je pokazalo da je samo takva, antifašistička Crna Gora, utemeljena na tradiciji međunacionalnog povjerenja, učvršćenog u doba socijalizma, mogla sačuvati mir 90-tih, u vrtlogu vjerskih i nacionalnih sukoba tokom krvavog raspada Jugoslavije.

Na tim temeljima, na tom velikom istorijskom opredjeljenju, većinskom voljom građana Crne Gore, na referendumu po najvišim evropskim standardima, obnovili smo 2006. državu demokratskim putem. Evropski i evroatlantski kurs našeg državnog i društvenog života koji smo odabrali, matična je odrednica državne politike nove Crne Gore. U ovim datumima sjedinjeno je naše državotvorno nasljeđe i moderne, emancipatorske težnje, s jasnom vizijom pripadnosti evropskom sistemu vrijednosti.

Za veoma kratko vrijeme preskočili smo vjekove lutanja po balkanskim stranputicama. Zato nas u ostvarenju naših ciljeva ne smije obeshrabriti komplikovanje procesa na evropskoj i globalnoj sceni. Niti neke skeptične poruke koje ovih dana dolaze s važnih evropskih adresa. Mi sa Balkana moramo pokazati Evropi da je politika proširenja njena najbolja politika.

Učinićemo to najubjedljivije sprovođenjem reformi, izgradnjom institucija i jačanjem vladavine prava, kao i ljudskih prava i sloboda po evropskim mjerilima.

Pretpostavka za to je učvršćivanje regionalne stabilnosti i bolje međusobno infrastrukturno povezivanje. Time ćemo odgovorno doprinositi i evropskoj bezbjednosti, u nadi da će nove strukture briselske administracije, dok jača populizam svuda u svijetu, vizionarski osavremeniti antifašističke temelje na kojima je nastao projekat ujedinjene Evrope, i tako je učiniti konkurentnom u vremenima novih tehnoloških dostignuća i globalnih previranja u današnjem svijetu.

Čak nezavisno od toga da li će, i u kojoj mjeri, politika proširenja biti jedan od prioriteta novih evropskih struktura, Crna Gora će nastaviti da jača partnerski odnos sa EU, jer za našu zemlju nema alternative suštinskoj pripadnosti savremenoj evropskoj civilizaciji. Mi smo davno prošli istorijsku raskrsnicu. Evropeizacija crnogorskog društva je naš ključni cilj i stalni zadatak. Taj proces se ne završava samo formalnim članstvom. Dinamiziranje ekonomskog rasta i unapređenje kvaliteta života naših građana do evropskog nivoa – to je ključni prioritet naše državne politike.  Time ćemo najbolje doprinositi učvršćivanju unutrašnje stabilnosti, i prevazilaženju podjela koje opterećuju naše društvo.

Savremena Crna Gora već živi svoj evropski život, s realnim optimizmom zagledana u svoju evropsku budućnost.

Svim građanima Crne Gore, i našoj dijaspori, čestitam Dan državnosti, sa najboljim željama za dalje zajedničke uspjehe.

Nek je vječna Crna Gora!

 

I lideri partija čestitali su danas građanima Crne Gore Dan državnosti – 13. jul.

Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić u čestitki je naglasio da je poznato da se o našoj zemlji govori kao o državi sa najviše istorije po glavi stanovnika.

“Međutim, u cijeloj njenoj prošlosti, ispunjenoj značajnim datumima, čini se da se, kao datum koji sjutra proslavljamo, malo koji izdvojio s obzirom na veličinu i važnost pregnuća koji su naši preci na taj datum učinili. Tog jula godine 1878. Crna Gora zavrijedila je priznanje, a 1941. divljenje cijele Evrope, kao prva država i jedino parče zemlje na kontinentu, čiji je narod ustao da sa sebe zbaci čizmu fašizma, najveće pošasti dvadesetog vijeka. Ta dva datuma i danas stoje kao noseći stubovi savremene Crne Gore i određuju kuda i mi treba da idemo”, naglasio je.

Kako je istakao, borba za njenu državnost i slobodu, priznanje u svijetu i antifašističko opredjeljenje, građanska i ljudska prava i demokratiju, pregalaštvo je naših predaka koje smo zauvijek dužni da slijedimo.

Bečić

“Kao što nikakve istorijske nedaće, ni ratovi, ni glad, ni siromaštvo, nijesu mogli pokolebati naše pretke u odlučnosti da se bore za ono što su smatrali vlastitim idealima, tako ni za nas, kao ni za buduće generacije, ne smije biti prepreka koje bi se mogle ispriječiti pred našom odlučnošću da se za ostvarenje svojih ideala ponovo izborimo i, ne prvi put, zaslužimo poštovanje Evrope, kojoj bez ostatka pripadamo”, dodao je, požaljevši građanima da u dogledno vrijeme osjete sve blagodeti istinski evropskog opredjeljenja svojih očeva, djedova i pradjedova.

Predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković istakla je da je 13. jul, kao simbol crnogorskog otpora i borbe neprestane, sasvim sigurno datum koji najupečatljivije sublimira naš slobodarski duh, istorijsku istrajnost kroz vjekove, a iznad svega i našu milenijumsku državnost.

“Ali kako ništa nije zauvijek dato tako nijesu ni grandiozna postignuća naših predaka za slobodom. Kolektivnu slobodu koju smo ostvarili za državu sada moramo pretočiti u slobodu za svakog pojedinca, svakog našeg gradjanina. Jedino tako, bićemo dostojni 13. julskih slobodara, i onih iz 1878. i onih iz 1941”, ocijenila je.

Vuksanović Stanković

Kako je dodala, da bismo to postigli moramo svi zajedno razumjeti da Crna Gora jeste mala, ali zato mora biti složna politička zajednica, jer je to jedini način da obezbijedimo bolju budućnost generacijama koje dolaze.

“Potrebna nam je svima jasna vizija budućnosti naše male, ali lijepe i ponosne Crne Gore. Vizija koja iz prošlosti uzima sve ono što nam je sveto i što nas čini takvima kakvi jesmo, ali i vizija koja jasno identifikuje i poništava sve greške iz prošlosti, ali prije svega, vizija koja je usmjerena na budućnost. Vizija države koja pripada svima, i država koja vodi računa o svima.Vizija društva u kojem će zakon biti jednak za sve, gdje neće biti privilegovanih zbog bilo kakvog svojstva”, navela je Vuksanović Stanković.

Tek tada ćemo, konstatovala je, biti na pravom putu snaženja države i tek tada će je lakše prihvatiti i oni koji zbog svojih političko-ideoloških razloga danas ne vole nezavisnu Crnu Goru kao oni koji su je sanjali 90-ih godina prošlog vijeka.

“U ime takve naše zajedničke borbe, jednakosti, solidarnosti,uvažavanja svih jer Crna Gora jednako mora pripadati svima, čestitam svim građanima 13 jul – dan državnosti Crne Gore. Za Crnu Goru koju volimo. Za pravo, čast i slobodu Crne Gore”, poručila je predsjednica SDP.

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je, čestitajući svim građanima Dan državnosti, istakao da državu Crnu Goru moramo graditi na temeljima antifašizma, građanskim vrijednostima i evropskoj perpektivi.

“Ovaj datum podsjeća nas da je Crna Gora među velikim silama znala da kreira tokove svjetskih dešavanja i tako stiče svoju bogatu istoriju i prepoznatljivost. Crna Gora je 13. jula dobila pečat svoje državnosti, a istog dana 1941. upalila plamen slobodarske misli u tada porobljenoj Evropi“, naglasio je Abazović.

Abazović

On u čestitki navodi da su ideali slobodarstva i danas aktuelni u savremenoj Crnoj Gori i izražava želju da takva stremljenja uskoro nađu i realizaciju u praksi.

“Da se oslobodimo stega koje su nam nametnute jednom pogrešnom politikom u zadnjih nekoliko decenija i da te stege i ograničenja eliminišemo i iz javnog života i iz rada institucija. Vrijeme je da ideje antifašizma živimo u potpunosti, a ne da se svako malo etiketiramo raznim predznacima zaboravljajući pritom da smo svi građani Crne Gore i da zajedno činimo ovu državu”, poručio je Abazović.

Poželio je da savremena Crna Gora uloži maksimalne napore kako bi što doglednije živjela život zemalja razvijene Evrope.

„Crna Gora nikada nije imala drugog puta osim evropskog i to je datost jer je ovo tlo evropskog kontinenta. Sada razvijene zemlje Evrope nekada su imale svoje probleme i terete, možda čak i veće od naših današnjih, ali su te zemlje znale da racionalnom politikom i jasnom vizijom izgrade sisteme kojima danas težimo. Mi svoje mane treba da prihvatimo i radimo na tome da ih korigujemo. A uspjeh se ne postiže tako što se prave frontovi i rovovi među građanima već integracijom svih raspoloživih snaga u zemlji ka cilju za koji vlada konsenzus – društvo razvijenih zemalja Evrope”, zaključio je Abazović.

Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović poručio je da su sloboda i otpor tiraniji zajedničko obilježje svakog velikog događaja u crnogorskoj istoriji i atributi koji su duboko ugrađeni u temelje ove države i koji garantuju i njenu vječnost i suverenost njenog naroda.

“Svoju nezavisnost Crna Gora nije dobila već izborila velikim pregalaštvom i 1878. i 1941. ali i 2006. godine. Zato ovaj datum simboliše velike prekretnice za crnogorski narod i okuplja Crnu Goru”, naveo je Popović.

Popović

Ta dostignuća, dodao je, daju za pravo jednom, po broju malom, narodu, da danas ponovo zauzima svoje mjesto među velikim narodima i modernim državama Evrope, za bolji kvalitet života i napredak svakog građanina i gradeći čisto i slobodno nasljeđe koje moramo ostaviti novim generacijama.

“Raduje i to što i pokoljenja na kojima Crna Gora ostaje jesu svjesna tradicije svoji predaka, borbe za čast, pravo i sopstvo, i što sa takvom bakljom slobode danas koračaju ka slobodnom i otvorenom društvu đe se jedino nalazi život dostojan čovjeka. Duh 13. jula je duh građanske Crne Gore i duh svakog njenog čovjeka i zato ona jeste zajednički dom i mjesto za ovo i buduća neka pokoljenja”, naglasio je Popović.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com