2.073 Crnogorca nezadovoljna zdravstvenom uslugom

U prvih šest mjeseci ove godine 2.073 pacijenta su žalila na postupanje ljekara i medicinskih radnika, dužinu čekanja i odnos drugog osoblja u zdravstvenim ustanovama, štoje uvećanje u od nosu na prethodne dvije godine, konstatovano je u Strategiji za razvoj zdravstevene zaštite Ministarstva zdravlja, prenosi Dan.

Iz tog resora ističu da je važno napomenuti da je ustanovljena i funkcionalna institucija prigovora građana, kako Ministarstvu zdravlja, tako i ombudsmanu u svakoj zdravstvenoj ustanovi.

“Na rad osoblja u Kliničkom centru žalilo se 1.275 pacijenata, dok je ministarstvu prigovore uputilo 60 osoba. Najviše pritužbi građani su imali na Klinički centar, podgorički Dom zdravlja i barsku Opštu bolnicu, dok na adrese domova zdravlja Mojkovac, Cetinje, Ulcinj, Bar i Rožaje, Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik i Zavoda za transfuziju krvi ove godine nije stigao nijedan prigovor”, navodi se u Strategiji.

Broj prigovora iz godine u godinu raste, što je indikator bolje obaviještenosti o pravima pacijenata, a ne, kako se često pogrešno tumači, pogoršanja kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga.

“Tako je u 2017. godini uku pan broj prigovora bio 2.341, u 2018. godini 2.642, dok samo u prvoj polovini 2019. godine taj broj iznosi 2.073. Od presudnogznačajajepoboljšanje evidencije, praćenja, analize i donošenja od luka pružalaca i korisnika zdravstvenih usluga, zbog čega je neophodno završiti informatizaciju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i specijalnih bolnica. Informatizacija treba da se radi na osnovu sugestija zaposlenihu KCCG i drugim zdravstvenim ustanovama, Institutu za javno zdravlje, Ministarstvu zdravlja, Fondu zazdravstveno osiguranje, kao i pacijenata. Za uspostavljanjejedinstvenogsistemazasve zdravstvene institucije iskoristiće se postojeći primjeri dobre prakse (ISO ili slično), o čemu odlučuje komisija. Odluka će biti donesena na osnovu analize i mogućnosti postojećih informacionih sisgema. Uspostaviće se informisani postupak prijave neželjenih događaja, opasnih događaja sa upozorenjem i postavljenih indikatora kvaliteta. Komisija zaunapređenje kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštiteuspostaviće registar saopštenih događaja”, piše u Strategiji.

U tom dokumentu se navodi da sigurna i visokokvalitetna zdravstvena zaštita treba da postane prioritet svake zdravstveneustanove i svih pojedinaca koji sprovode zdravstvenu zaštitu.

“Način razmišljanja menadžmentautiče na ponašanje i rad zaposlenih, a odgovornost za uvođenje metoda procjene kvaliteta i zaštite treba da bude dio njihovog svakodnevnog rada. Kontinuirana edukacija, prema prošloj strategiji, trebalo je da bude u nadležnosti komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvenih ustanova, uz aktivnu saradnju sa nacionalnim tijelom za kvalitet Ministarstva zdravlja, ali do danas to nije sprovedeno. Jedine dvije ustanove koje se bave Kontinuiranom medicinskom edukacijom (KME) na sistematičan način su Klinički centar, u okviru Centra za nauku, i Institut za javno zdravlje, koji ima posebnu organizacionu jedinicu koja se bavi kontinuiranom medicinskom edukacijom. Sve ostale zdravstvene ustanove u Crnoj Gori dostavljaju potrebe za KME na godišnjem nivou Ministarstvu zdravlja, koje ih sistematizuje, cijeni njihovu opravdanost i šalje ih Nacionalnoj komisiji za kvalitetnu procjenu i usvajanje”, navode iz Ministarstva.

Iz Sindikata doktora medicine ističu da je država na ljekare prećutno prebacila svu odgovornost za probleme u funkcionisanju zdravstvenog sistema; liste čekanja, zbrzane preglede, štedljive terapije, ograničena bolovanja, teško dostupna ortopedska pomagala…

“Političari zdravstvenim radnicimanudeuslovekoji ih tjeraju na bijeg u inostranstvo, a građanima se iznose bajke o standardu usluga koje bi trebalo da im pruže isti oni koji napuštaju državu ili ono malo preostalih koji rade za dvoje ili troje. Ljekari svakodnevno radeu klimirastućeg nepovjerenja, u klimi otvorene agresije prema zdravstvenim radnicima, što za rezultat ima narušavanje odnosa između pacijenata i onih koji ih liječe i neminovan pad u kvalitetu liječenja”, saoptili su iz Sindikata.

Iz Kliničkog nemaju podatke o liječenju zbog nepovezanosti IS

Ministarstvo zdravlja nije spremilo set obaveznih standarda i indikatora kvaliteta, kao ni planove za unaprećenje kvaliteta na nivou zdravstvenih ustanova.

“Ministarstvo zdravlja je svakako bilo svjesno činjenice da nedostatak jedinstvenog informacionog sistema (IS) i nepovezanost Kliničkog centra Crne Gore u isti predstavlja činjenicu koja obesmišljava implementaciju indikatora kada je najvažniji i informacijama najbogatiji dio zdravstvenog sistema, Klinički centar Crne Gore, nepovezan sa sistemom. Za realizaciju svih prošlih i budućih (novih) strateških ciljeva potrebna je kvalitetna koordinacija i integracija zdravstvene zaštite, uz partnerstvo svih u zdravstvenom sistemu”, navode iz Ministarstva.