Zbog blagosti i čuda koja je učinila za života, pred njene mošti i danas dolaze vjernici da mole za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja. Praznik Trnove Petke, kao i praznici Ognjene Marije i Blage Marije, nije crveno slovo, ali je poštovan u  narodu, a naročito među ženama. Praznikom prepodobne mučenice Paraskeve, završava se mali ljetnji “ciklus ženskih praznika”.

Za Trnovu Petku kažu i da je ženski praznik, jer ga prvenstveno praznuju žene koje danas ne bi trebalo da mijese, kuvaju ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnijev svetiteljke. Prema narodnom vjerovanju na praznik Trnove Petke ne radi se, da tokom godine ne bi trnule ruke.

Mlade djevojke, vjeruje se, danas treba da beru cvijeće i njime kite kuće kako bi u domovima vladala sloga i mir. Djevojčicama se danas oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.

Mnogi Svetu Petku Trnovu, koja je bila Rimljanka i koja se slavi u avgustu, mešaju sa Svetom Petkom koja je bila Grkinja i slavi se u oktobru, ne znajući da u kalendaru ima više svetiteljki sa ovim imenom.

Ko je Prepodobna mučenica Paraskeva?

Rodom je iz Rima, iz hrišćanske porodice, živela je u 2. veku posle Hrista. Nakon smrti roditelja, imanje je razdijelila siromašnima i zamonašila se. Propovedala je zabranjenu Hristovu vjeru i zato je bila optužena caru Antoninu Piju. Iscelivši i samog cara, koji se potom krstio, nastavila je da misionari u drugim krajevima. Zbog propovijedanja hrišćanske vjere zatvarana je, mučena i na kraju je posječena mačem, po naređenju kneza Tarasija oko 140. godine. Njene mošti su kasnije prenijete u Carigrad.