DORA BILIĆ (32) SE PRIDRUŽILA DŽIHADISTIMA I ŽIVI SA ĆERKOM (5) U KAMPU ID: Udala se za Senada i pobjegla u Siriju, a kada je poginuo nastavila OTPOR
Borci Islamske države, poslije sloma ID smješteni su u kampovima, među kojima je i El-Hol, na sjeveroistoku Sirije. U pustinjskim uslovima živi i 70.000 ljudi, među kojima je i hrvatska državljanka Dora Bilić, koja je tamo sa petogodišnjom ćerkom
Dora Bilić (32), Zagrepčanka imotskog porekla je još prije sedam godina došla na teritoriju pod kontrolom ID. Poslednja informacija o njoj objavljena je u februaru ove godine kada je Dora viđena u Baguzu, selu na sirijsko-iračkoj granici, koje je u to vrijeme bilo jedino preostalo uporište džihadista. Slobodna Dalmacija je u februaru objavila informaciju koju su dobili od porodice jedne državljanke BiH koja se takođe nalazi u Siriji:
” Dora i moja sestra nisu u istim kampovima u Siriji, ali redovno komuniciraju. Ona mi je i prenijela informaciju da je Dora u El-Holu. Upoznale su se u Raki, gdje su im porodice živjele u blizini.
S Dorom Bilić bi trebalo da je i njena ćerka, stara između pet i šest godina, koju je dobila u braku sa Senadom Avdićem Čađom. Upoznali su se u Gornjoj Maoči kod Brčkog, i ubrzo se vjenčali. Prije sedam godina preko Sandžaka i Turske domogli su se Sirije. Avdić je poginuo u bombardovanju Rake 2014. godine. Prema izvještaju, Dora je tada ranjena.
Zagrepčanka iz ugledne porodice, odgajana u katoličkom duhu, šokirala je svoje bližnje prelaskom u islam i to radikalni. Dora Bilić međuitim nije jedina hrvatska državljanka koja je završila u kalifatu. Prema izvještaju Bezbjednosno-obavještajne agencije (SOA) za 2018., tamo je boravilo ukupno sedam osoba sa hrvatskim pasošem, od toga dva muškarca i pet žena.
U izvještaju se ne navodi njihov identitet, nego samo da su oba muškaraca poginula u sukobima na strani ID, dok se neke od žena nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji. Prema podacima UN, čak dvije trećine izbjeglica u kampu čine mlađi od 18 godina, dok su 27 odsto žene.
Ističu i da im je otežan pristup pijaćoj vodi i zdravstvenoj zaštiti. Sirijci i Iračani su ogromna većina u kampu, a nekih petnaestak posto su državljani trećih zemalja.
