“Postojeće stanje u Aerodromima ne može garantovati uspjeh”

Kada se govori o koncesijama kao obliku poslovnog partnerstva, on pojašnjava da se u tom slučaju nameću dva pitanja.

„Prvo je: da li je taj oblik partnerstva adekvatan, odnosno poželjan, a drugo ukoliko se smatra da jeste kakav je sadržaj koncesionog akta. Koncesija sama po sebi može da bude adekvatan izbor poslovnog partnerstva, ali da sam akt odnosno njegov sadržaj bude loš, pa bi time i čitav poduhvat bio loš”, pojašnjava on, ali posjeća i na pogled iz drugačijeg ugla.

Preciznije, kada koncesija nije adekvatan oblik, dobrom operacionalizacijom koncesionog akta može se doći do uspješno obavljenog posla.

“Što se tiče toga da li treba ili ne ući u proces davanja Aerodroma Crne Gore u koncesioni zakup, mišljenja sam da treba. Jer, državno upravljanje nad bilo kojim društvenim resursima po definiciji je manje efikasno od privatnog. Često se zavaravamo činjenicom da postignuti rezultati pogotovu kada su dobri apsolutno proizilaze iz tekućeg menadžmenta kompanijom. To je prije posljedica povlašćenog tržišnog položaja, nego umješnosti menadžmenta, kako to često znamo da predstavimo”, podsjetio je Kostić.

Sagovornik Vikend novina navodi da je turizam jedna od ključnih industrija koje pokreću crnogorsku ekonomiju, ali da se mi i dalje ne bavimo pravim pokazateljima u tom segmentu. Naime, finansijski rezultati su ono što je od izuzetnog značaja, i to iz više razloga. Kako turizam zbog velikog broja stranih gostiju za našu zemlju predstavlja izvoz usluga, njime se popravlja ne baš zavidna situacija salda u državi.

“Posebno treba imati u vidu stanje platnog bilansa zemlje, jer se izvozom usluga jednim dijelom nadomješta izuzetno negativan spoljno-trgovinski bilans, odnosno ozbiljan deficit na tekućem računu platnog bilansa. Pored toga, razvojem turizma i turističke privrede stvaraju se preduslovi i za razvoj domaće industrije i poljoprivredne proizvodnje. One u uslovima plasmana tokom turističke sezone imaju karakter nevidljivog izvoza, ali koji u krajnjem jeste izvoz, što je opet od izuzetnog značaja za stanje naše ekonomije”, dodaje on.

Međutim, kada prikupljamo i koristimo podatke o uspjesima turističke industrije, i dalje smo najčešće u slijepom uglu. Kostić smatra problemom to što se malo govori o ključnim poslovnim pokazateljima koji se takođe odnose na cijeli turistički sektor, a to je da se takav biznis „pravi zbog profita, a ne zbog prometa”.

“Stalno govorimo samo o turističkom prometu. Profit niko ne spominje, odnosno da li turizam kao djelatnost ili više njih u jednoj obavljamo sa gubitkom ili dobitkom. Mislim da je vrijeme da se agregiraju ti podaci i da se njima pozabavimo… Bez uvida u te podatke, rast turističkog prometa može biti ‘ulaganje u gubitke, a to, naravno, niko ne bi volio. Ovo tim prije što turizam postaje strateški važan za Crnu Goru”, naglašava Kostić.

(Vikend Novine)