VUKIĆEVIĆ TUŽI SUDSKI SAVJET: Vesna Medenica progurala svoju savjetnicu, oštećeni neizabrani kandidati

Savjetnik u Osnovnom sudu u Podgorici Ivan Vukićević podnio je Upravnom sudu tužbu protiv Sudskog savjeta kojom traži da se poništi odluka te institucije od 12. jula o izboru 10 sudija osnovnih sudova, zbog povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

U tužbi na 47 strana, između ostalog, Vukićević, koji je bio jedan od kandidata za izbor na sudijsku funkciju, ukazuje na navodni konflikt interesa predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je učestvovala u izboru svoje savjetnice Tijane Badnjar za sudiju, za koju navodi da je na intervjuu dobila maksimalan broj bodova iako on s njom nije ni urađen.

Vukićević u tužbi navodi da postoje dokazi da je Badnjar obavljala poslove savjetnika u kabinetu Vesne Medenice i to iz djelokruga suda koje joj odredi predsjednik suda, u vezi s međunarodnom saradnjom, izrade i prevoda materijala, akata, izvještaja i drugih tekstova za potrebe suda.

Ističe da je učešćem Medenice u izboru obesmišljen sistem anonimnosti kandidata, jer su kandidati pisani test radili ručno, a logično je očekivati da predsjednica Vrhovnog suda poznaje rukopis svoje savjetnice.

– Učešće člana Sudskog savjeta i člana Komisije za testiranje, u konkretnom slučaju Vesne Medenice, u proceduri izbora svog savjetnika iz kabineta za kandidata za sudiju grubo narušava načelo nepristrasnosti koje nalažu mjerodavni propisi. U cilju sačinjavanja zadataka Vesna Medenica, čija je savjetnica Tijana Badnjar, relativno dosta vremena prije datuma određenog za žrijebanje dopisima Vrhovnog suda tražila je od osnovnih sudova u Baru i u Rožajama da joj dostave spise nekoliko predmeta, a kako bi sačinila zadatke od kojih će, iz krivične oblasti, jedan biti izabran žrijebanjem kao test koji će kandidati raditi. Na navedene dopise Vrhovnog suda Crne Gore, sudovi u Baru i u Rožajama su odgovorili dopisima, dostavljajući tražene spise. Iz navedenog proizilazi da je Tijani Badnjar prije početka testiranja bilo dostupno nekoliko odabranih zadataka, a od kojih je jedan izabran kao predmet pisanog testiranja – piše, između ostalog, u tužbi Vukićevića.

Ističe se da izneseni navodi posebno dobijaju na težini ako se ima u vidu izjava Medenice na sjednici Sudskog savjeta, kada je pred ostalim članovima Sudskog savjeta, te nezavisnim posmatračem Martinom Markolović iz Akcije za ljudska prava izjavila da je Tijana Badnjar besprekorno uradila test iz krivične oblasti, te da joj je bilo iznenađenje da je upravo ona dobila 40 poena, a u krivici nikada nije radila.

– Činjenica da Badnjar u krivici nikad nije radila, a da je na pisanom testu iz krivične oblasti dobila maksimalan broj od 40 poena od Vesne Medenice, čija je savjetnica, jasno ukazuje da Medenica nije smjela u konkretnom slučaju sačinjavati zadatke kroz dopise Vrhovnog suda Crne Gore koji su Tijani Badnjar bili dostupni, već se u cilju zakonitog sprovođenja postupka prosto morala izuzeti i kao član Komisije za testiranje i kao član Sudskog savjeta iz cjelokupne procedure po javnom oglasu, počev od sačinjavanja zadataka za pisani test, pa do pregledanja i ocjenjivanja ručno pisanog testa, intervjuisanja i ocjenjivanja intervjua i donošenja pobijane odluke – ističe se u tužbi.

Vukićević ocjenjuje da o tome da je kandidatima povrijeđeno pravo na nepristrasnost, govori i činjenica da je Vesna Medenica svoju savjetnicu iz kabineta i na intervjuu ocijenila maksimalnim brojem bodova po svakom zakonskom kriterijumu, iako Tijana Badnjar nije dala niti jedan odgovor jer nije ni pitana, a na osnovu kojeg bi uopšte mogla biti ocijenjena po zakonskim kriterijumima: sposobnost za donošenje odluka i rješavanje sukoba i razumijevanje uloge sudije u društvu.

– Iz predloženih dokaza proizilazi da se predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, kao član po položaju Sudskog savjeta, predsjednik, a time i član, Komisije za testiranje i javni funkcioner, nije izuzela iz cjelokupne procedure izbora i donošenja pobijane odluke suprotno Poslovniku Sudskog savjeta, iako je bila u sukobu interesa, prema Zakonu o sprečavanju korupcije, jer je učestvovala u sačinjavanju i ocjenjivanju pisanih testova i intervjua, utvrđivanju konačne ocjene i izboru kandidata Tijane Badnjar za kandidata za sudiju osnovnih sudova, a koja je u to vrijeme bila njena savjetnica, zbog čega se s njom kao predsjednicom Vrhovnog suda smatra povezanim licem u smislu Zakona o sprečavanju korupcije, čime je javni interes podredila privatnom interesu i izazvala sukob interesa u vršenju javne funkcije – piše u tužbi.

On ukazuje i da je zbog nejavnog rada Sudskog savjeta za razloge za izuzeće Vesne Medenice usled povezanosti s Tijanom Badnjar i Nedom Vukoslavčević, a o čijem postojanju je i sama bila dužna obavijestiti Sudski savjet shodno Poslovniku Sudskog savjeta, saznao tek po donošenju pobijane odluke u kojoj je vidio imena i prezimena učesnika javnog oglasa. On navodi i da je iz „Dana” saznao da je Vukoslavčevićeva povezana s Medenicom kuma, a da joj je Badnjar savjetnica.

– To će reći da je kršenje Poslovnika Sudskog savjeta u vidu nejavnog rada Sudskog savjeta povodom identiteta prijavljenih kandidata na javni oglas, prouzrokovalo izostanak mogućnosti podnošenja djelotvornog pisanog zahtjeva za izuzeće, iako je u konkretnom slučaju bilo više razloga da Vesna Medenica bude izuzeta iz cjelokupne procedure po predmetnom javnom oglasu, u kojoj je evidentno učestvovala suprotno Poslovniku Sudskog savjeta – naveo je Vukićević u tužbi.

Šteta nanijeta neizabranim kandidatima
U tužbi piše da prilikom obavljanja intervjua svim kandidatima prijavljenim na predmetni oglas nisu postavljana ista pitanja, što je u direktnoj suprotnosti s imperativnom odredbom člana 57 stav šest Poslovnika Sudskog savjeta, kojom je propisano da se svim kandidatima prijavljenim na isti oglas postavljaju ista pitanja.

Vukićević ističe da je njemu predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević postavio jedno pitanje na osnovu kojeg se nije mogla izvući adekvatna ocjena.

– Činjenica od krucijalnog značaja za zaključak da je propisana procedura grubo i drastično prekršena, sadržana je u tome da kandidatima apsolutno nijesu čak ni postavljena pitanja koja se tiču svih zakonom propisanih kriterijuma po kojima moraju biti ocijenjeni, niti im je omogućeno da daju odgovore u tom pravcu, tako da nije bilo ni neophodnih pretpostavki da kandidati uopšte budu ocijenjeni po svim zakonskim kriterijumima, a što nije spriječilo članove Sudskog savjeta da svakog kandidata (pa i ovdje tužioca) „ocijene” proizvoljno, arbitrerno i očigledno pristrasno po svakom zakonskom kriterijumu. Opisano postupanje članova Sudskog savjeta dovodi do toga da se na jednu od najznačajnijih društvenih funkcija kandidati biraju izvan zakona – faktički bez intervjua, stihijski i proizvoljno, čime se interesno pogodovalo licima koja su izabrana, a teže povrijedila prava i nanijela šteta neizabranim kandidatima, pa i ovdje tužiocu. Ovakvo postupanje ne samo da grubo krši Ustavom proklamovano načelo zakonitosti, već i ozbiljno narušava povjerenje u nezavisnost i nepristrasnost sudova, čime se ugrožavaju temeljni principi na kojima počiva javni poredak Crne Gore – piše u tužbi.

Neprijateljski tonovi Vesne Simović Zvicer
Vukićević je naveo da je za pisanje tužbe dobio svega četiri od 15 poena i da mu je Medenica spočitala da nije naveo stvari koje su inače bile napisane. Na drugoj strani, drugi kandidat koji nije imao potpuno napisanu presudu dobio je maksimum poena.

Osim sa Medenicom, Vukićević je imao problem i s članom Sudskog savjeta Vesnom Simović Zvicer sa kojom je do kandidature bio prijatelj, zbog čega je tražio njeno izuzeće. On je tražio njeno izuzeće ističući „ okolnosti koje izazivaju sumnju u njenu nepristrasnost”.

Vukićević je u tužbi naveo da je sa Simovićevom Zvicer imao prijateljsku komunikaciju i da joj je porukom objasnio zašto je 2018. podnio tužbu zbog izbora 10 kandidata za sudije u kojem je ona učestvovala. Ukazao je da je Simovićeva Zvicer nakon toga „krajnje neprimjereno i nekulturno reagovala”.

– Preko društvene mreže Fejsbuk uputila mi je pisane riječi, ponižavajućeg karaktera: „Ne pada mi na pamet da sa tobom ulazim u rasprave (a posebno da bilo šta obrazlažem), ni na ovaj, niti na bilo koji drugi način. Zamolila bih te da me ostaviš na miru, kako ne bih bila prinuđena da tražim institucionalnu zaštitu od uznemiravanja – naveo je Vukićević u tužbi.

Izvor dan.co.me