Home / PG INFO / Aktuelno / Podgorica četvrti grad u Evropi i prvi grad na Zapadnom Balkanu koji je testirao PARKPAD

Podgorica četvrti grad u Evropi i prvi grad na Zapadnom Balkanu koji je testirao PARKPAD

„Svjedoci smo da je Podgorica grad koji se naglo razvio u proteklih petnaestak godina, broj ljudi koji žive u glavnom gradu je gotovo udvostručen. Sa jedne strane, to nas raduje jer pokazuje da je Podgorica prepoznata kao lijepo mjesto za život, sa druge strane to predstavlja veliki izazov za gradsku upravu jer toliki broj ljudi svakako znači i veći pritisak na komunalnu infrastrukturu. Ova vrsta izazova nije ni u jednoj oblasti tako nije vidljiva, kao u oblasti saobraćaja. U više navrata smo govorili da mi kao gradska uprava nijesmo zadovoljni tim stanjem, ato smo odlučili da pristupimo rješavanju tog problema na jedan sistemski i sveobuhvatan način, a osnov za to je usvajanje ovog dokumenta koji će ponuditi odgovore na brojna pitanja koja nas trenutno opterećuju, kako u dijelu koji se tiče organizacije javnog prevoza,čijim se kvalitetom takođe ne možemo pohvaliti, tako i na planu unaprjeđenja biciklističke infrastrukture  u dijelu koji se tiče motivisanja ljudi da se okrenu alternativnim vidovima prevoza“, istakao je gradonačelnik dr Ivan Vuković na konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati analize stanja u saobraćaju za potrebe pripreme Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) za Podgoricu i analize stanja u biciklizmu i parking sistemu u Podgorici.

„Sveukupna slika trenutno nije dobra, ali mi u Glavnom gradu smo apsolutno sigurni da usvajanjem ovog dokumenta do kraja godine, stvaramo neophodne pretpostavke da se na mnogo bolji način uhvatimo u koštac sa navedenim problemima. U tom smislu dugujemo zahvalnost našim partnerima iz Njemačke razvojne agencije GIZ koji su ponudili ekspertizu u ovoj oblasti  koja je nama nedostajala i jako nam je dragocjena, kao i našim saradnicima iz Slovenije i Velike Britanije  koji zajedno za zamjenicom Vujačić i sekretarkom Kalezić, predano rade na tome da Podgorica dobije formalno pravni okvir za rješavanje problema saobraćaja, odnosno kreiranja pretpostavki za ono što znamo kao održiva urbana mobilnosti.  Juče smo imali priliku da otvorimo prvu punionicu za električne automobile u Glavnom gradu i tada sam kazao da gotovo da nema dana da gradska uprava ne učini nešto na planu unaprjeđenja stanja životne sredine. Svjedoci ste brojnih akcija i pošumljavanja, implementacije nekih novih tehnologija u okviru koncepta smart city. Takođe, prije par dana je najavljen i novi ciklus subvencije kupovine bicikala koji je savršeno komplementaran sa ovim čime se naši prijatelji bave. Kao gradska uprava nastojima da ne guramo probleme pod tepih, već da ih na što bolji i sveobuhvatniji način sagledamo, kako bismo ih bolje i uspješnije riješavali“, istakao je Vuković.

Gradonačelnik je pozdravio prisutne u nadi da će Evropska nedjelja mobilnosti poslužiti kao dodatna motivacija svima da se dodatno zapitaju nad važnošću ovih tema, te da će naši partneri kao i naši zaposleni biti još predaniji i motivisaniji  prilikom izrade ovako važnog dokumenta, kakav je Plan održive urbane mobilnosti za Podgoricu.

Jasna Sekulović, GIZ ORF-EE regionalni projekt menadžer iznijela je očekivanje da će Radna grupa za izradu Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) za Podgoricu vrlo brzo svoj posao privesti kraju, te da će plan do kraja godine biti usvojen. „Nastojaćemo da kroz participativan proces pripreme dođemo do dokumenta koji je privatljiv za sve kategorije stanovništva“, istakla je Sekulović.

Prof. dr Radoje Vujadinović prezentovao je rezultate višemjesečnog rada Radne grupe. „Statusna analiza je drugi korak izrade SUMP-a, to je analiza stanja kroz praćenje niza parametara“, kako je objasnio dr Vujadinović. On je, osvrćući se na rezultate istraživanja, istakao da je broj stanovnika u Crnoj Gori u posljednjih 18 godina porastao za 2,8% godina dok se glavnom gradu za ¼ uvećao. Gotovo je 39.000 stanovnika više po zvaničnim podacima Monstata. On je dodao i da u posljednje dvije decenije Grad ulaže velika stredsatva u saobraćaj, samo u posljednih 5 godina oko 31 milion eura. Međutim, raste i nezadovoljstvo stanjem u saobraćaju. Između ostalog, to je uslovljeno i velikim porastom broja vozila – u posljedjih 5 godina za oko 25%. Tome treba dodati i veliki broj automobilskih nesreća, buku, emisiju ugljen dioksida.

Tom Raj, GIZ ekspert iz Velike Britanije govorio je o oblasti parkinga za Podgoricu, ističući da je analiza stanja u Podgorici dio evropskog programa PARKPAD. „Juče smo testirali PARKPAD da bismo došli do rezultata šta je to dobro, šta loše i šta treba poboljšati kada je parking u Podgorici u pitanju. Podgorica je četvrti grad u Evropi i prvi grad na Zapadnom Balkanu koji je testirao PARKPAD. Kao ekspert za parkiranje rekao bih da se parking zonama dobro upravlja, da su cijene dostupne, lako je platiti, sprovođenje parking propisa u zonama je dobro, dostupne su informacije i koristi se inovativna tehonologija. Šta bi moglo da se poboljša – sprovođenje propisa u ovoj oblasti van parking zona, smatram da to stvara veliike probleme ljudima koji pokušavaju da se kreću pješice, biciklistima i ljudima koji pokušavaju da nađu parking mjesto“, istakao je Raj.

Aljaž Plevnik,  GIZ ekspert iz Slovenije objasnio je da se slična metodologija koristila i za analiziranje biciklizma i gradske politike u ovoj oblasti. „Organizovana su dva događaja – BYPAD radionica i zajedničko bicikliranje sa grupom eksperata i lokalnim NVO biciklo.me. Prvi dio je podrazumijevao upitnik koji su ispunjavali korisnici, političari i gradska administracija i na osovu njega procijenjeno je na kojem stepenu su elementi biciklističke politike u Podgorici. Planiranje je odlično, implementacija nešto lošija, a  najviše treba raditi na praćenju stanja biciklizma u gradu. U posljednjim godinama se biciklizam dosta dobro ravija. Postoji dijalog između gradske uprave i korisnika i Podgorica je jedan od rijetkih gradova gdje je NVO za ovu oblast vrlo aktivna, a s druge strane učestvuje kao relevantan partner u donošenju odluka, što je vrlo rijetko u ovom dijelu Evrope. Strateški dokumenti su u razvoju, priprema se Strategija održivog razvoja, posle nje se radi substrategija za područje biciklizma. Velliki problem je nedostatak sredstava i kadra. Urađena je početna infrastruktura koju treba unapređivati, svakodnevno se postavljaju parkinzi za bicikle i odnos je generalno pozitivan i sa strane politike i sa strane građana“, zaključio je Plevnik.

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com