Prijeti nam ZASTRAŠUJUĆI CUNAMI od kog nema spasa! Poslije 40 godina mira ZEMLJOTRESI SE VRAĆAJU (VIDEO)
– Smrtonosni niz 1977-1979. praćen je tihim periodom u kom su se akumulirale nove seizmičke energije. Ali, nakon 40 godina relativnog mira, izgleda da su se jaki potresi vratili
Seizmolozi vjeruju da su destruktivni zemljotresi neminovni nakon što su naknadni potresi juče pogodili Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, a uzdrmana su i grčka ostrva i Atina. Posebno je Grčka sklona zemljotresima, sa najmanje jednim jačine 6 Rihtera svake godine.
– Postoje područja poput istočnog Korintskog zaliva koja su akumulirala gomilu seizmičke energije koja treba da se oslobodi – izjavio je profesor Akis Celentis, šef Instituta geodinamike Nacionalne opservatorije u Atini, dodajući da seizmolozi očekuju da će sigurno biti potresa jačine 6,5.
Celentis je zabrinut da bi zemljotres mogao imati epicenter blizu nekog grada i ukazuje da bi se to moglo dogoditi u narednim godinama.
– Atina bi bila pogođena, i sigurno neke građevine – dodao je on.
Tu je i prijetnja potencijalnog cunamija. Celentis kaže da je rizik od velikog talasa uzrokovanog potresom još veća prijetnja.
– Čak i talas visok jedan metar može predstavljati prijetnju kad su ostrva tako zgusnuta. Iako su rijetki, postoji stvarna opasnost od cunamija – ukazao je Celentis.
– Iako sam zabrinut zbog mogućnosti velikog potresa blizu nekog grada, druga velika briga mi je cunami u području Egejskog mora kad je puno turista.
Grčku je prošle godine posjetilo 33 miliona stranih turista, od čega najviše Britanaca.
Naučnici planiraju nadgledanje ključnih dijelova mediteranskog morskog dna kako bi pomogli centrima za upozoravanje na cunami u detektovanju znakova podvodnih potresa.
– Sigurno ćemo imati naknadni potres jačine 5,9 Rihtera u sledećim satima ili danima – rekao je juče Lekas, dodajući da “sve može da se desi”.
On je ukazao da će šteta vjerovatno biti velika jer je mnogo objekata u siromašnom regionu već u lošem stanju. Prema podacima EMSC, danas je nešto iza ponoći Grčku pogodio naknadni potres jačine 3,2 Rihtera, a u 8.49 ujutro na Kritu, jačine 2,5.
U Albaniji je bilo niz slabijih, naknadnih potresa, a u Jadranskom moru i jačih. Tako je područje Jadrana juče u 14.45 pogodio potres jačine 5,3 Rihtera, a epicentar je bio na dubini od 40 kilometara.
Oko 22.50 bila su još dva relativno jača potresa, prvi magnitude 4,5 Rihtera, sledeći minut kasnije od 4,4. Jutros je 10 do 11 bio potres 4,9 Rihtera na dubini od 10 km, podaci su EMSC.
Jadranka Mihaljević, šef seizmologije crnogorskog Instituta za hidrometeorologiju, rekla je juče da zemlje na Balkanu i južnoj Evropi imaju dugu istoriju smrtonosnih potresa.
Tako je 1999. u zemljotresu jačine 7,6 poginulo 17.000 ljudi u Turskoj, a 2016. poginula je 241 osoba u potresu od 6,2 Rihtera u centralnoj Italiji. U Rumuniji je 1977. bilo 1.500 žrtava potresa, desetine u Grčkoj 1978, a stotine naredne godine u tadašnjoj Jugoslaviji.
– Smrtonosni niz 1977-1979. praćen je tihim periodom u kom su se akumulirale nove seizmičke energije. Ali, nakon 40 godina relativnog mira, izgleda da su se jaki potresi vratili – dodaje Mihaljević.
Broj žrtava snažnih potresa koji su pogodili Albaniju 26. novembra popeo se na 40, a povređenih u zemljotresu u Draču i okolini ima više od 650.
Izvor: SD/The Sun
