ĐUKANOVIĆ: Zakon je moderan i liberalan, litije su antidržavne

-Ja ne mogu biti ni antisrbin, niti antibošnjak, niti antihrvat, niti antialbanac, ja sam čovjek crnogorske nacionalnosti koji je jedan od zagovornika aktuelnog ustavnog ustrojstva Crne Gore, da je Crna Gora država građana. Kroz razne ofanzive nacionalističkih pritisaka na Crnu Goru ostali smo istrajni i dosledni takvom svom konceptu, kazao je predsjednik crne Gore Milo Đukanović u intervjuu Televiziji Face.

Đukanović je, govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, poručio kako je usvojen jedan zakon kojim se mijenja zakon star 43 godine, koji potiče iz vremena SFRJ i da se tim zakonom ničim ne ugrožavaju svetinje bilo koje crkve, bilo koje vjerske zajednice.

-Naprotiv sve crkve, svi manastiri, svi vjerski objekti i dalje će ostati i biti dati na upotrebu vjernicima.  Ljudi kroz novoustanovljene protesne litije protestuju protiv državne politike Crne Gore i riječ je o jednom pitanju koje nije crkveno, po meni niije više ni pitanje odnosa države i crkve. Ja bih rekao, strogo političko pitanje, i na toj političkoj platformi danas su upregnuti interesi raznih struktura koje djeluju protiv države Crne Gore, i protiv njenog građanskog koncepta, rekao je Đukanović.

On je ponovio da “velikosrpski nacionalizam nije od juče i ne ugrožava on Crnu Goru od vremena ovog Predsjednika i ove političke garniture u Beogradu, nego je to jedna pojava koja traje vjekovima”.

Primjećujemo – kaže – da se ponavlja jedan deformitet u srpskoj nacionalnoj politici u odnosima sa susjedima.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je – po Đukanoviću – jedan dobar pravni akt kojim se dodatno Crna Gora harmonizuje sa evropskim sistemom vrijednosti, i ni po čemu ne ugrožava ni slobodu vjeroispovijesti niti svetInje crkve niti bilo koje druge vjerske zajednice, pa ni SPC.

-Raspoložen sam, u svakom trenutku da pred licem javnosti sa bilo kim ukrstimo argumente i to sam u nekoliko navrata već radio, i da zaista vidimo da li ima ikakvog osnova za strah, makar bilo kog pojedinca, ne samo SPC, da država nekim svojim zakonom ugrožava njihova vjerska prava i slobode. Kada bih čuo jedan takav argument, vjerujte sugerisao bih i Vladi i Parlamentu da ispitamo svoje rješenje, rekao je Predsjednik i apotrofirao da je ubijeđen da “smo napisali jedan moderan i liberalan zakon koji zaista u punoj mjeri štiti vjerske slobode”.

On je dodao da je ovo što se dešava u Crnoj Gori “daleko od crnogorskog problema”, te da se radi o nečemu što je “sastavni dio političkog rata između dva koncepta budućnosti Zapadnog Balkana”.

-U slučaju Crne Gore se sada jasno kristališe pitanje: Hoće li Crna Gora nastaviti dalje putem izgradnje građanske države, multietničkog društva evropskog sistema vrijedosti i pripadnosti evropskoji evroatlanskoj zajednici ili će dozvoliti da bude vraćena na pozicije monoetničke države, preciznije, srpske države kojom upravlja SPC, dakle teokratske države, da li će dozvoliti da bude vraćena na pozicije srednjevjekovne države. Između toga Crna Gora danas bira, rekao je Đukanović, a na pitanje o crkvenoj imovini kaže:

-Kada govorimo o otimanju imovine jako je važno kazati sledeće: u to vrijeme dok imamo nezavisnu državu Crnu Goru, i dok imamo autokefalnu CPC, u svim pravnim pravnim aktima od Ustava pa na dalje, stoji jasno zapisana odrednica: crkva koristi imovinu, a ne može je otuđivati bez nadležnog državnog organa. Dovoljno je pogledati dva međunarodno validna dokumenta: Jedan je katalog Ruske pravoslavne crkve iz 1851. godine i drugi je sintagma Vaseljenske crkve iz 1855. godine, i u jednom i u drugom dokumentu u nabrajanju autokefalnih crkvi stoji i CPC. Nestala je crnogrska država i Crnogorska pravoslavna crkva, ali moje pitanje je a šta ćemo sa 2006 kada je obnovljena crnogorska država? Što sada Crna Gora nema isto pravo koje imaju sve države koje imaju značajnu pravoslavnu zajednicu da formira svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu, kaže Đukanović.

Po njegovim riječima, Crnu Goru brane njene državne institucije koje su veoma legitimno utemljenje na onome što je većinska volja građana Crne Gore, i na referendumu, i na svim izborima nakon referenduma.

Masovnost litija, Đukanović ovako objašnjava:

-530.000 ljudi je u biračkom spisku Crne Gore, pod pretpostavkom da je ovih svih 70.000 punoljetno, a vidjećete koliko je tu djece, nažalost izmanipulisane djece, moramo se zapitati – pa dobro imaju li pravo ovih 460.000 na svoj stav, daleko sam od pomisli da svi podržavaju vlast, ali biće ipak da se ne slažu sa takvim izražavanjem stava o državi, o njenom karakteru i o odnosu države i vjerskih zajednica u njoj, rekao je Predsjednik.