DANAS SU ZADUŠNICE: Obiđite grobove svojih najmilijih i zapalite svijeću, ali ovo nemojte raditi

Pravoslavna crkva i vjernici u subotu obilježavaju Velike zimske zadušnice.

Tog dana se obilježava sjećanje na sve preminule. Ide se na groblja ili u crkve i pali svijeća. Crkva je propisala posebne dane – Zadušnice, i to četiri puta godišnje.

Zimske zadušnice su u subotu, pred Mjesne poklade, u subotu pred Duhove su ljetnje zadušnice, Miholjske su u subotu pred Miholjdan, a jesenje, Mitrovske zadušnice u subotu pred Mitrovdan.

Na dan Zadušnica ide se u crkvu, gdje se služi Sveta liturgija i parastos na kojem sveštenik vinom preliva žito, a posle službe ide se do grobova pokojnika. Na grobovima se pale svijeće, a sveštenik obavlja kratki obred i kadi grobove.

Na groblje i u crkvu se nosi kuvano žito koje podsjeća na Hristove riječi da zrno tek kad umre rod donosi, i to ne u mraku, nego u svijetlosti Sunca. Crno vino, kojim sveštenik preliva žito, označava Božje milosrđe kojim se zacjeljuju rane grijeha.

Svijeća je simbol svijetlosti Hristove, koja treba da nas podsjeti na svijetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih.

Skoro uvijek padaju u mjesec februar, pa su po tome i dobile naziv. Spominju se veću tipiku Velike carigradske crkve u ΙΧ­Χ vijeka. Iz kanona ovoga danakojim su obuhvaćeni svi ljudi cijele vaseljene i razni vidovi upokojenja, vidi se da se Crkva moli za: “umrle u gradovima, pustinjama, na zemlji ina svakom mjestu; za careve, sveštenike, arhijereje, braću, drugove, srodnike, za sve rodove, staro, mlado, djecu, sisančad.“

Kanon dalje nabraja razne vrste smrti i moli se za one: „što grob pokri,što voda pokri, rat pokosi, zemljotres obuhvati, ubice ubiše, oganj spali;koji umriješe u moru, na zemlji, u rijekama, izvorima i jezerima, odzverova, ptica, zmija, u pustim mjestima; koji umriješe od žalosti ili radosti naprasno, koje ubi mač i konj, grad, snijeg, ili zemlja zasu; kojeu biše čarobni napici, otrov; koji padoše s visine, drveta ili poginuše odželeza ili kamena; od groma, u pukotinama zemlje, od mora, od otrovnog ujeda, konjskog gaženja, davljenja ili vješanja“.

Pošto su vezane za početak Vaskršnjeg posta, to su i ove zadušnice pokretne, tj. nemaju određeni datum.

Nedelja u kojoj se drže ove zadušnice, naziva se još i Zadušna nedelja. To je treća nedelja pred Vaskršnji post, koja pada između Sebične i Bijele nedelje, koja se još naziva i Mesopusna nedelja.

Narodna vjerovanja: Šta se ne radi na ovaj dan

U ovoj nedelji se ne priprema ruho za neveste i nikako se sirotinja i prosjaci ne tjeraju od groba koji obilazite već im se da milostinja, malo novca ili nešto hrane.