DANAS JE VASKRS: Praznik pobjede života nad smrću, i OVO je prvo što treba da uradite

Danas pravoslavni vjernici slave Vaskrs, najradosniji hrišćanski praznik, pobjedu životna nad smrću, pobjedu dobra nad zlom. Običaji kažu da na Vaskrs treba ustati rano i umiti se vodom u kojoj su stavljeni: drijen, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje. Djecu po obrazima treba dotaći crvenim jajetom, da bi cijele godine bila zdrava i rumena

Isus Hristos je svojim vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima Zemlji darovao vječni život.

Svojim stradanjem na krstu Hristos je primio na sebe grijehe cijelog ljudskog roda.

Vaskrsnuvši Hristos je pobijedio smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje vaskrsenja svim ljudima.

Bez Vaskrsa hrišćansko vjerovanje ne bi imalo nikavog smisla. Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.

Proslavu Vaskrsa pravoslavni vjernici najprije počinju u hramovima na Svetoj liturgiji, potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost predstavlja kucanje šarenim vaskršnjim jajima.

Pravoslavni vjernici okupljaju se oko vaskršnje trpeze i izgovaraju molitvu “Oče naš”, te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar “Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi…”.

Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se od vremen najranijeg hrišćanstva.

Isus Hristos, mesija koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek, došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio ljudski rod od grijeha i da bi vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

Isus je raspet na brdu Golgota, na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek – Adam.

Sveta jevanđelja navode da je u rano nedjeljno jutro Hristov grob obasjala jaka svjetlost, od čije su jačine popadali stražari koji su čuvali grob, ogromna kamena ploča – koja je bila stavljena na ulaz u grob,  pokrenula se i Sin Božiji je vaskrsao.

Toga jutra žene mironosnice krenule su prema Hristovom grobu i vidjele otvoren i prazan grob, u kome je bilo samo pogrebno platno. Anđeo Gospodnji pitao ih je: “Zašto tražite živoga među mrtvima” i tada im se javio vaskrsli Hristos.

Hristos se javio Bogomajci i apostolima, koji su ga oplakivali u jednoj kući u Jerusalimu, riječima: “Mir svima” i pokazao im rane nastale prilikom razapinjanja na krstu.

Na ovo apostol Toma ga je upitao “Jesi li zaista to ti, učitelju”, na šta mu je Isus prišao i dozvolio da dotakne njegove rane. Otuda izraz “nevjerni Toma”, koji označava sumnjičavu osobu.

Vaskrsli Hristos se nakon 40 dana vaznio na Nebesa i “sjeo sa desne strane Oca”.

Brojni narodni običaji vezani su uz ovaj praznik.

Za Vaskrs treba da se ustane rano, a ne bi trebalo da se ode rano na spavanje, tj. prije ponoći. Ako se ode prije ponoći na spavanje, taj će cijele sledeće godine do Uskrsa biti pospan i sanjiv.

Kada se ustane treba se umiti vodom u kojoj su stavljeni: drijen, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje. Djecu po obrazima treba dotaći crvenim jajetom, da bi cijele godine bila zdrava i rumena.
U ranija vremena u nekim mjestima, u ulicama gdje je prolazila litija, palile su se svijeće u prozorima. Prvo šta treba da se pojede nakon pričešća i po dolasku kući, i time omrsi, jeste jaje.

Za Vaskrs se mijese posebne pogače i hljebovi.

Šta bi bio Vaskrs bez dječje sreće i radosti. Mnogi praktikuju i običaj da sakrivaju jaja i slatkiše u cvijeće, u dvorišta ako ga imaju, pa onda djeca čim otvore oči odlaze da traže darove koje im je zec ostavio prošle noći.
Na drugi dan Vaskrsa, Vodeni ponedjeljak, momci polivaju djevoje vodom. Na ovaj dan treba i u njivi ostaviti razbijeno jaje da bi njiva bila plodna cijele godine, a jaje  treba dati i stoci kako bi cijele godine bila zdrava.