OD GRČKE I RUSIJE, DO ALJASKE: Ovako pravoslavci širom svijeta slave Uskrs - Volim Podgoricu

OD GRČKE I RUSIJE, DO ALJASKE: Ovako pravoslavci širom svijeta slave Uskrs

Pravoslavni Uskrs slavi se širom svijeta. Uskrs predstavlja najvažniji hrišćanski praznik, a njime se izražava radost zbog konačne pobjede sina Božjeg nad smrću i progonstvom. Ipak, običaji koje narod praktikuje se razlikuju od države do države, pa tako pravoslavni Bugari, Grci, Rusi, Eskimi i drugi, ovaj praznik proslavljaju na različite načine.

A evo kakvi običaji u tim zemljama prate današnji praznik:

Grčka

Prije ponoći uoči Uskrsa vjernici odlaze u crkvu na ponoćnu liturgiju. Nešto kasnije, pomoću čađi svijeća upaljenih Svetim plamenom, crtaju tri puta simbol krsta iznad glavnog ulaza u svoje kuće i ponovo izgovaraju Hristos Voskerse! U nedjelju ujutru, uglavnom u unutrašnjosti, peku jagnje na ražnju i svi prisutni se goste i igraju, obično do kasno uveče.

Proslava Uskrsa traje nekoliko dana i svi su uzbuđeni zbog događaja koji će se odigrati na ulicama širom zemlje. Na Krfu stanovnici imaju tradiciju da bacaju ogromne ćupove kroz prozore svojih kuća, drugi puštaju lampione, a neki “ratuju” dinamitima. U Grčkoj se slavi u zavisnosti od područja i temperamenta, ali je svakako lijep prizor.

Grci na Krfu bacaju ćupove sa prozora

Svi predaju plamen jedni drugima dok sveštenici pjevaju vizantijske pjesme o Hristovom uskrsnuću. Zatim svi izlaze iz crkve na ulice. Crkvena zvona neprestano zvone, a ljudi priređuju vatromet.

Bugarska

Centralno mjesto na vaskršnjoj trpezi kod Bugara zauzima domaća štrudla, kuznjak. Na Veliki četvrtak se farba prvo jaje i priprema tijesto za vaskršnji hljeb, koji se u Bugarskoj zove kravaj, Božja pita, košara, harman, kvasnik, jajčenik, pletenica ili kukla.

Obaveza za svaku Bugarku je da spremi hljeb s crvenim jajem u sredini, koje se poklanja prvom gostu koji posjeti ukućane. U nedjelju Bugari idu u crkvu na svetu liturgiju i vraćaju se domovima sa svijećom u ruci. U Bugarskoj je, takođe, običaj da se za Vaskrs nosi nova odjeća, koja simboliše rađanje novog života.

Rusija

Za hrišćane u Rusiji, Uskrs je porodični praznik i tako se slavi već 11 vjekova. Rusi, kao i mi, na ovaj praznik farbaju jaja na različite načine, a drevni običaj je da se za Uskrs pripremi bogata trpeza.

Glavno mjesto u ruskoj vaskršnjoj trpezi zauzima kulič, uskršnji kolač od tijesta, jaja i paša, specijalno jelo od mladog sira, pavlake i jaja u obliku zarubljene piramide ukrašene ušećerenim voćem. Paša, koja prema tradiciji predstavlja grob Gospoda, simboliše i punu kuću, pa se njome služe gosti u znak dobrodošlice.

Hrana koja bi se našla na stolu za Uskrs, nije se spremala običnim danima, a taj običaj je ostao čak i u skromnim porodicama koje bi za Uskrs spremale praseće ili teleće pečenje. Da je Uskrs porodični praznik, govori i činjenica da je u Rusiji običaj da se na ovaj dan posjećuju rođaci koji daleko žive. Na ovaj način, njeguje se dobri odnosi kako u užoj, tako i u široj porodici.

Vladimir Putin na liturgiji

Vladimir Putin na liturgiji Foto: Reuters

Tokom Vaskrsa, u hramovima bi za vrijeme liturgije bile upaljenje sve uljane lampe iznad ikona i svijeća, a u kućama bi domaćini palili sve svijeće i ostale izvore svjetlosti. Kao i u našim crkvama, Uskršnja liturgija traje čitavu noć, a sveštenici svete jaja, kuliče i pashe koje donose vjernici.

Običaj koji se smatra karakterističnim za slovenske pravoslavne narode, podrazumijeva da se Uskrs čestita uz poklanjanje obojenih jaja, pozdravlja se riječima „Hristos voskres – Voistinu voskres“ i ljubi se u obraz tri puta.

U vrijeme komunizma u Rusiji, obilježavanje crkvenih praznika je bilo zabranjeno, ali se narod dosjetio drugih načina kako bi obilježio Uskrs. Rusi su razvili običaj da za Uskrs posjećuju groblja i na taj način diskreno obilježe ovaj praznik. Crkva se i danas trudi da vjernicima objasni da je ovaj običaj za Uskrs nekarakterističan za religiju i da ga ne treba praktikovati.

Eskimi

Možda zvuči nevjerovatno, ali pravoslavni Uskrs slavi čak i oko 25.000 Eskima na Aljasci. Eskimi su počeli da usvajaju pravoslavnu vjeru od 1741. godine, kada je Aljaska bila u sastavu Rusije. Tada su prvi ruski trgovci krznom pristigli na Kamčatku, pa su prenosili pravoslavlje na Eskime, koji su  lovili divljač.

Danas, Eskimi Vaskrs slave i po nedjelju dana, i to zato što se komšijama i rođacima ne isplati da se istog dana vraćaju kući sa slavlja, pošto su desetinama kilometara udaljeni jedni od drugih. Za praznik se obično sprema usoljena riba, najčešće losos, a služi se u sirovom stanju. Na trpezi se nađe i salata od rijetkog bilja, koje se pola godine čuva samo za tu priliku.

Etiopija

Fasika – tako se zovu vjernici u Etiopiji koji slave pravoslavni Uskrs. Oni posjećuju crkvu na Vasksrs i tom prilikom nose habeše- bijele tradicionalne mantije. I u Etiopiji centar praznične trpeze je hljeb i to dabo. Dabo je sladak pšenični hljeb koji se jede kao dezert a daje se svim gostima koji dođu na Uskrs.

Egipat

Za pravoslavne Egipćane koji se zovu još i Kopti karakteristično je da se okupe na Uskrs u hramu u prilično velikom broju i zajedno sa horom pjevaju pjesme namijenjene Isusu.

 

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com