Djelimično usvojena žalba na tekst ”Utvrđeno istragom: inspektor prvi udario lučkog radnika”

Gospodin Ivan Vučeković podnio je žalbu na tekst ”Utvrđeno istragom: inspektor prvi udario lučkog radnika” objavljen u Vijestima 24.07.2020. Portal Volim Podgoricu prenio je tekst, navodeći izvor, te prenosimo i stav Ombudsmanke Vijesti Paule Petričević. Podnosilac žalbe smatra da je došlo do višestruke povrede načela Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore (KNCG), prije svega njegove Preambule, odnosno da novinar nije izvještavao u interesu javnosti, već u interesu odbrane okrivljenog za napad na podnosioca žalbe.

Načelo 1, smjernica 1.2. Tačnost – prekršena je prema gospodinu Vučekoviću u više navrata:

Naslovom teksta ”Utvrđeno istragom: inspektor prvi udario lučkog radnika” – gospodin Vučeković tvrdi da niti je udario lučkog radnika, niti je istrage bilo, niti je to u skladu sa pravosnažnom odlukom Suda za prekršaje u Budvi, Odjeljenje Kotor;

Tvrdnjom da je ”istraga incidenta (…) dobila neočekivan obrt…” – podnosilac žalbe da ni do kakvog obrta nije došlo jer su snimci pokazali da je on bio izazivan na tuču što je kasnije utvrđeno i pravosnažnom presudom;

Snimci na koje se novinar poziva u tekstu nisu pregledani u vrijeme pisanja teksta već tek na ročištu 16.08.2020;

Nije tačno da su, kako u tekstu stoji: „…Lompar i njegove kolege podnijele (su) odmah nakon incidenta prijavu“, već je zahtjev za pokretanje postupka podnijela policija;

Nisu tačni navodi teksta: „Tokom istrage koja je uslijedila, policija i tužilaštvo su se obratili Luci Kotor AD sa zahtjevom za izuzimanje snimka sa video nadzora”, već je izuzeće snimaka tražila policija;

Nije tačno da je on primljen sa V stepenom stručne spreme po drastično sniženim kriterijumima na radno mjesto mlađeg inspektora u MSP, te stoga ovi navodi u tekstu predstavljaju: ”širenje laži da sam primljen sa V stepenom stručne spreme po drastično sniženim kriterijumima, što je apsurd jer ja imam VII-1 stepen stručne spreme”.

Načelo 2 KNCG – obaveza stavljanja činjenica u pravilan kontekst – prekršeno je prema gospodinu Vučekoviću stavljanjem činjenica ”u nepravilan i zloupotrebljavajući kontekst” u dijelu teksta: „…Lompar i njegove kolege podnijele (su) odmah nakon incidenta prijavu” – nije tačno da su oni podnijeli prijavu, već su bili saslušani u svojstvu svjedoka, tvrdi se u žalbi. Takođe načelo 2 je prema gospodinu Vučekoviću prekršeno i navođenjem izmjena potrebnih stručnih kvalifikacija za radno mjesto na kom se nalazi.

Smjernica 2.3 – simbolička fotografija – podnosilac žalbe tvrdi da objavljena fotografija ne odgovara prirodi događaja.

Načelo 7.1 – Pravo na privatnost – narušeno je prema podnosiocu žalbe objavljivanjem informacija o članovima njegove porodice čime se, prema njegovom sudu ”stavila „meta krivice“ na moje ime”.

Načelo 9 KNCG je prema podnosiocu žalbe prekršeno prejudiciranjem ishoda postupka korištenjem termina ”istraga” što prejudicira da će sporni događaj biti procesuiran krivično, a ne prekršajno.

Kao predlog poravnanja podnosilac žalbe je naveo javno izvinjenje novinara i uredništva ”Vijesti”. Iako su u procesu medijacije učestvovale su obje strane u predviđenim rokovima, prostora za sporazumno rješenje nije bilo jer su obje strane ostale čvrsto na svojim stajalištima.

Odlučila sam da žalbu gospodina Vučekovića djelimično usvojim i to u pogledu kršenja smjernice 1.2. Tačnost (tačke 1, 2, 4, 5 i 6 žalbe). Takođe, smatram da je došlo i do povrede smjernice 1.3. Postupanje sa izvorima u jednom navratu. Ostale navode žalbe ne smatram osnovanim.

Obrazloženje

Žalba je bila formalno uredna i nakon razjašnjenja nekih navoda žalbe proslijeđena je uredništvu na izjašnjenje. U procesu medijacije učestvovale su obje strane u predviđenim rokovima. Novinar je takođe odgovorio i na dodatno upućena pitanja. Prostora za sporazumno rješenje nije bilo jer su obje strane ostale čvrsto na svojim stajalištima.

Najtežu povredu KNCG predstavlja oprema teksta, preciznije njen naslov: ”Utvrđeno istragom: inspektor prvi udario lučkog radnika”. Načelo 1, smjernica 1.2.b prekršena je tako što je naslov formulisan pretjerano i senzacionalistički. U tekstu nigdje ne stoji da je inspektor ”prvi udario” lučkog radnika, već da je ”prvi nasrnuo” na njega, što nije isto, a što predstavlja ”iskrivljivanje informacije pretjerivanjem” koje smjernica 1.2.b izričito zabranjuje, kao i naslove koji mogu navesti na ”pogrešan zaključak o suštini događaja ili pojave” što ovaj naslov bez sumnje čini. Napominjem da naslov nije dao novinar, već uredništvo, te je kršenje ove smjernice njihova odgovornost.

Međutim, smatram da je i u samom tekstu došlo do kršenja pomenute smjernice od strane novinara i to na sledeće načine:

Smjernica 1.2 prekršena je tvrdnjom da je ”istraga incidenta (…) dobila neočekivan obrt nakon što su pregledani snimci sa video nadzora luke”. Podnosilac žalbe tvrdi da istraga nije mogla pokazati ništa budući da je nije bilo. Naime, istraga predstavlja dio krivičnog, a ne prekršajnog postupka (a u ovom je slučaju bio u pitanju prekršajni postupak), tako da objavljeni navod o ”istrazi” prema njemu nije tačan. Novinar je na ovo odgovorio:

”Pojam “istraga” novinari ne koriste u smislu u kome ga strogo krivično-pravno, korite advokati ili tužioci jer mediji nisu sudnica, niti se na njih mođe primijeniti “riječnik sudnice”. Pod pojmom “istraga” se u novinskom tekstu uobičajeno podrazumijeva svaki ISTRAŽNI POSTUPAK (provjera navoda, istraživanje u cilju utvrđivanja činjenica I okolnosti nekog događaja), dakle nevezano od toga da li je u pitanju ono što pravnici strogo prave distinkciju kao “izviđaj” ili “istraga”.”

Iako novinari ne moraju biti pravnici da bi izvještavali o kršenju zakona, očito je da predstavlja značajan problem ukoliko pod ”istragom” novinari i pravnici podrazumijevaju različite stvari. Naravno da novinar nije mogao znati da li će predmetni slučaj biti kvalifikovan kao prekršajni ili krivični, ali je tim prije trebalo upotrijebiti viši rodni pojam koji se može odnositi na oba tipa postupka, poput onog kojeg sam u odgovoru predlaže – ”istražni postupak/radnje” ili slično. Preširokim razumijevanjem i korištenjem pomenutog termina došlo je do kršenja smjernice 1.2. Tačnost.

U tekstu dalje stoji da je ”snimak (je) pokazao da je mlađi inspektor MSP Ivan Vučeković prvi nasrnuo na radnika Luke Krivokapića, nakon čega su ih drugi zaposleni u kotorskoj luci razdvojili i sprječili dalji fizički obračun”. Novinar je ovu tvrdnju izrekao na osnovu svjedočenja dva međusobno nezavisna, ”nezvanična, ali pouzdana” izvora čime u određenoj mjeri jeste iskazao dužnu novinarsku pažnju, na što ga obavezuje smjernica 1.3. Postupanje sa izvorima, ali očito ne dovoljno, budući da njihova svjedočenja nisu bila u skladu sa sadržajem samih snimaka korištenih u postupku pred sudom koji ih je tretirao kao neoboriv dokaz. Ovi su snimci, pregledani kasnije na sudu, pokazali da je podnosilac žalbe bio izazivan na tuču što je kasnije utvrđeno i pravosnažnom presudom, tako da nikakvog ”neočekivanog obrta” nije bilo. Time su prekršene dvije smjernice načela 1 KNCG: 1.2. Tačnost i 1.3. Postupanje sa izvorima.

Istovremeno, ne smatram da je došlo do povrede smjernice 1.2 u tački 3. Snimci na koje se u tekstu referira bili su pregledani u policiji prije nego su dostavljeni sudu, tako da se novinar poziva na svjedočenje dva nezavisna izvora koji su ranije imali uvid u njih.

Podnosilac žalbe smatra da je do kršenja smjernice 1.2. došlo i navodima da su „…Lompar i njegove kolege podnijele (su) odmah nakon incidenta prijavu“, budući da je prijava podnesena od strane policije a ne oštećenih učesnika u događaju i da su se „Tokom istrage koja je uslijedila, policija i tužilaštvo (su se) obratili Luci Kotor AD sa zahtjevom za izuzimanje snimka sa video nadzora”. Iz teksta pravosnažne presude koju je podnosilac žalbe dostavio jasno je da je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka dostavila policija koja je tražila i izuzeće snimaka sa marinskog dijela luke. Nije dakle tačno da su Lompar i njegove kolege podnijeli prijavu, niti da je tužilaštvo tražilo izuzimanje snimaka, te je na ovaj način u oba slučaja prekršena smjernica 1.2. KNCG.

Kada je u pitanju tačka 6, odnosno posljednje prijavljeno kršenje smjernice 1.2, smatram da podatak o smanjenom stepenu stručne spreme u novoj sistematizaciji radnih mjesta u MSP predstavlja informaciju od javnog interesa i ne nalazim spornom njeno objavljivanje. Međutim, bez informacije o stvarnoj stručnoj spremi podnosioca žalbe, čitalac na osnovu teksta može steći pogrešan zaključak budući da se gospodin Vučeković direktno dovodi u vezu sa smanjenim zahtjevima za ovo radno mjesto:

”On je (podnosilac žalbe), prema nezvaničnim saznanjjima „Vijesti“ nedavno primljen za mlađeg inspektora u MSP po novim propisima koji su drastično smanjili tražene stručne kvalifikacije, jer se za dva sistematizovana radna mjesta „saradnika/ce inspektora sigurnosti plovidbe“ koji su predviđeni unutar Direkcije za inspekcijski nadzor u pomorskom saobraćaju i unutrašnjem plovnom saobraćaju MSP, traži samo V nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje tri godine radnog iskustva, položen stručni ispit za rad u državnim organima, a ne zahtijeva čak ni položeni stručni ispit za voditelja čamca što je najniže stručno ovlašćenje u pomorstvu.”

Nije objavljena nijedna netačna informacija, ali jeste nepotpuna, što je onemogućilo formiranje pravilnog konteksta. Neadekvatnim naglašavanjem i propuštanjem da se informacija o novoj sistematizaciji dopuni i podatkom o stručnoj spremi podnosioca žalbe prekršena je još jednom smjernica 1.2. koja, između ostalog, propisuje i obavezu stavljanja činjenica u adekvatan kontekst.

Ne smatram da je došlo do kršenja načela 2 u dva navedena navrata, niti do povrede njegove smjenice 2.3 Simbolička fotografija. Neadekvatan kontekst za razumijevanje događaja osigurale su povrede načela 1, smjernice 1.2 ranije obrazložene. Simbolička fotografija je jasno označena kao ilustracija i prosječnog čitaoca nije mogla navesti na zaključak da se radi o autentičnom dokumentu. Svi uključeni akteri svjedočili su o međusobnim nasrtajima, pa i o udarcima, tako da ilustracija sa stisnutim pesnicama ne odudara od prirode događaja.

Takođe, ne smatram da je došlo do povrede prava na privatnost jer su objavljene informacije od javnog interesa o licima koja obavljaju odgovorne dužnosti javnih funkcionera i službenika, pa je time i njihov stepen zaštite prava na privatnost manji nego kada su privatna lica u pitanju.

Ne smatram ni da je došlo do povrede načela 9, smjernica 9.1. Izvještavanje o kriminalu, istrazi i sudskim postupcima jer ne nalazim da je novinar prejudicirao ishod postupka korištenjem termina ”istraga” pod kojim, kako je u izjašnjenju i sam naveo ”uobičajeno podrazumijeva svaki ISTRAŽNI POSTUPAK (provjera navoda, istraživanje u cilju utvrđivanja činjenica I okolnosti nekog događaja)”, dakle koristio je taj termin u širem i kolokvijalnijem značenju bez namjere da prejudicira ishod postupka.

Konačno, ne nalazim ni da je došlo do povrede Preambule KNCG jer incident u koji su bili uključeni zaposleni u luci i inspektori MSP predstavlja događaj od nesumnjivog javnog interesa, a novinar je postupao u skladu sa obavezom koju ta ista Preambula propisuje, a to je da bude kritički posmatrač nosilaca moći kome neotuđivo pripada pravo na slobodan komentar i kritiku, zaključila je Paula Petričević.