NIKOTIN – DA LI JE (TOLIKO) ŠTETAN

Nikotin, bez pogovora nije bez rizika, jer izaziva zavisnost. Ali postoje istraživanja koja pokazuju da on zapravo nije krivac broj jedan

Koliko je star duvan, toliko je star i sam nikotin, s obzirom na to da je riječ o supstanci koja se prirodno nalazi u biljci duvana.

Iako je prodor duvana posle otkrića Amerike u Stari svijet bio munjevit, cigarete kakve poznajemo danas, postaju globalni fenomen nakon Drugog svjetskog rata. I upravo je ta popularizacija ove navike, prvenstveno u cigaretama, dovela do loše reputacije ove biljke, ali i do mnogo opasnije činjenice poput te da danas, na početku 21. vijeka, svaki sedmi čovjek na planeti – puši.

Zbog velikog broja štetnih supstanci u duvanskom dimu, cigarete predstavljaju rizik za različita teška oboljenja. I to je opšte poznato. Ali šta je pravi uzrok tih “pušačkih bolesti” i da li je to nikotin, dežurni krivac, u koga se uvijek prvo uperi prstom?

Nikotin, bez pogovora, nije bez rizika, jer izaziva zavisnost. Ali postoje istraživanja koja pokazuju da on zapravo nije krivac broj jedan i da mu je presuda možda neargumentovano i prebrzo donijeta.

Kako se navodi u autorskom tekstu portala „Nauka kroz priče“, otkako se tome poklanja posebna pažnja, ni u jednoj studiji nisu pronađeni nalazi da nikotin, kao prirodni sastojak u listu duvana, sam po sebi izaziva ta teška oboljenja.

Neki pokazatelji idu čak u potpuni ekstrem i dokazuju da nikotin pomaže kod određenih bolesti, kao što je Parkinsonova. To tvrde i istraživači Fondacije „Majkl Džej Foks“, fondacije čuvenog glumca oboljelog upravo od ove bolesti.

Iako se nikotin prvenstveno povezuje sa duvanom i cigaretama, njega zapravo ima u mnogim biljkama i namirnicama koje svakodnevno koristimo. Paradajz, krompir, plavi patlidžan, pa i sve popularnije bobice iz kategorije „super-hrane“ – godži bobice, samo su neke namirnice bogate nikotinom. Količina nikotina u ovim namirnicama nije obimna, i upravo njegove najbolje karakteristike štite ove biljke od brojnih spoljašnjih štetočina.

Nikotin jeste toksičan ako se u organizam unosi u ogromnim količinama. Različita istraživanja su dala različite rezultate, pa dok jedna kažu da je letalna doza nikotina 40 miligrama, druga tvrde da je ta doza 25 puta veća – 1000 miligrama i to u oba slučaja ukoliko je čitava količina unijeta odjednom. Kako pušač apsorbuje otprilike 0,1 miligram nikotina po cigareti to bi značilo da bi u najgorem slučaju trebalo popušiti 400 cigareta ili 20 paklica jednu za drugom kako bi došlo do trovanja nikotinom. Zbog toga u Američkoj agenciji za hranu i ljekove smatraju da je malo vjerovatno da će se neko otrovati nikotinom samo pukim pušenjem. Znatno veća opasnost prijeti od prosipanja visokokoncentrovanog nikotina po koži.

Kada bi morala da se donese presuda nikotinu, zadatak ne bi bio nimalo lak. Iako je u prošlosti, a vjerovatno će tako biti i u budućnosti, nikotin neizostavan sastojak brojnih ljekova i terapija, sama supstanca bespogovorno nije bez rizika i izaziva zavisnost. Ali kada je o štetnosti cigareta riječ, glavnog krivca svakako treba tražiti negdje drugdje, a ne u nikotinu.

loading...
Tagovi
prikaži više

Slične Objave

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close