ZA 3 MJESECA BANKE UZELE 43 MILIONA OD KAMATA I NAKNADA: Od krize zaradile 19 miliona eura - Volim Podgoricu

ZA 3 MJESECA BANKE UZELE 43 MILIONA OD KAMATA I NAKNADA: Od krize zaradile 19 miliona eura

Banke su u drugom kvartalu ove godine odnosno od aprila do kraja juna uzele 43 miliona eura od kamata i naknada, dok je taj iznos u prvom kvartalu iznosio 44 miliona eura.

Kako piše Pobjeda, banke su za pola godine ostvarile profit od 16 miliona eura. Dvanaest banaka je u plusu, a jedna, Adriatik banka je u minusu.

Na prvom mjestu po prihodu od kamata, naknada i provizija je CKB koja je za pola tekuće godine ukupno uzela 16,1 milion eura od kamata 13,2 miliona a od naknada i provizija 2,96 miliona eura. Drugu poziciju drži Erste banka sa ukupno 12,9 miliona od kamata preko 12 miliona a od naknada 900 hiljada eura. Na trećem mjestu je Podgorićka banka sa ukupno 11,7 miliona od kamata 11,08 miliona a od naknada i provizija 707 hiljada eura. Na četvrtom mjestu je NLB sa ukupno 11,5 miliona od kamata 10,2 miliona a od naknada 1,3 miliona eura. Hipotekama banka je na petom mjestu sa 9,6 miliona eura. Ona je od kamata prihodovala 7,4 miliona a od naknada i provizija 2,17 miliona. Adiko banka je šesta sa 5,8 miliona od kamata 5,3 miliona a od naknada 475 hiljada eura. Prva banka drži sedmu poziciju sa 5.2 miliona od kamata je prihodovala 4,42 miliona a od naknada i provizija 781 hiljadu eura.

Osmu poziciju drži Lovćen banka sa 4,05 miliona, od čega od kamata preko četiri miliona a od naknada i provizija 17 hiljada eura. Na devetom mjestu je Univerzal kapital banka sa 3,74 miliona eura od kamata 2.3 miliona a od naknada i provizija 1,44 miliona eura. Na desetom mjestu je Komercijalna banka Podgorica sa 2,9 miliona od kamata 2,5 miliona a od naknada 384 hiljade eura. Zapad banka je ukupno prihodovala 1,64 miliona i nalazi se na 11. poziciji. Od kamata je uzela 1,4 miliona a od naknada 238 hiljada eura. Dvanaesta pozicija je Zirat banka sa 1,4 miliona eura od kamata 1,2 miliona a od naknada i provizija 203.000 eura. Posljednju trinaestu poziciju drži Adriatik banka sa svega 340 hiljada eura od kamata 337 hiljada a od naknada tri hiljade eura.

Banke su u prvom kvartalu tekuće godine od kamata uzele ukupno 37,6 miliona a od naknada i provizija 6,6 miliona eura ili 44 miliona.

Na prvom mjestu je i u prvom kao i u drugom kvartalu bila CKB jer je od kamata uzela 6,7 miliona a od naknada i provizija 1,6 miliona. I drugo mjesto nije promijenjeno na njemu je i na kraju marta bila. Erste banka sa 5,98 miliona uzetih od kamata i 508 hiljada eura od naknada i provizija. Ni na trećoj poziciji nije še ništa promijenilo držala ga je Podgorička banka sa 5,57 miliona eura od kamata i 451 hiljadu eura od naknada i provizija… I druge banke su uglavnom zadržale iste pozicije.

Kamate, naknade, banke zaračunavaju na kredite privrede i građana koji se po podacima iz juna tekuće godine kreću oko 3,01 milijardu eura, od čega stanovništva 1,39 milijardi. Na kraju juna loših, odnosno kredita čija otplata kasni ili je stopirana bilo je 163,2 miliona eura.

Po posljednjim podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa banaka na ukupne kredite u maju tekuće godine iznosila je 5,94 odsto. Podsjetimo da su u efektivnu kamatu uračunati svi troškovi koje klijent plati da bi dobio kredit.

Na mjesečnom nivou, nominalna i efektivna kamatna stopa bilježe pad od po 0,02 odsto. Na novoodobrene kredite kod banaka prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je u maju bila 4,77 odsto. Na mjesečnom nivou, efektivna kamatna stopa ostvarila je pad od 0,62 odsto. Na godišnjem nivou, efektivna kamatna stopa zabilježila je pad od 1,43 odsto.

Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija značajno su veće od bankarskih. Po podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa MFI na ukupne kredite u maju je bila 23,41 odsto. U odnosu na isti period prethodne godine niža je 0,81 odsto. Prosječna efektivna kamata na novoodobrene kredite bila je 22 odsto. U odnosu na maj 2019. godine bila je niža 2,38 odsto.

Bankama dodatnih 19 miliona
Tokom prvog moratorijuma za stopiranje kreditnih obaveza zbog krize izazvane epidemijom se prijavilo oko 64.434 korisnika kredita, a iznos za koje je predat zahtjev za moratorijum je 1,31 milijarde eura, odnosno 46 odsto ukupnih kredita u sistemu.

Moratorijum na otplatu kredita podrazumijeva privremenu obustavu svih plaćanja obaveza po osnovu kredita (glavnice, kamate, zatezne kamate). Korisnik kredita ne plaća rate (glavnicu i kamatu) tokom moratorijuma, a obračunava mu se ugovorena kamata za period čekanja, koja se naplaćuje raspodjelom na cjelokupni preostali dug. To je uvećalo blago (ili nešto više ako je veći iznos obaveza) mjesečnu ratu klijentu koji je želio odlaganje otplate, a u ukupnom iznosu na sve odobrene moratorijume bankama je to donijelo dodatnih oko 19 miliona eura. Ova cifra je saopštena poslanicima iz CBCG. SDP je predlagao zakon kojim bi se banke obavezala da ne naplaćuju kamatu iz moratorijuma, ali to nije prihvatila vladajuća parlamentarna većina.

Dok traje drugi moratorijum, CBCG je omogućila treći od 1. septembra do kraja avgusta naredne godine građanima, firmama i preduzetnicima koji imaju turističke i kredite iz oblasti poljoprivrede. To pod uslovom da na kraju prošle godine nijesu imali kašnjenje u otplati kredita duže od 90 dana i da na taj dan njihov kredit nije bio klasifikovan u kategoriju nekvalitetne aktive. Odobreno je i restrukturiranje kredita, odnosno dogovaranje povoljnije otplate.

VOP/Pobjeda

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com