“Stabilnost regiona zavisiće od razvoja situacije u Crnoj Gori”

On je rekao da je znao da će rezultat izbora u Crnoj Gori biti tijesan jer su, kako je naveo, svi pokazatelji govorili da Demokratskoj partiji socijalista (DPS) pada rejting, a da raste opoziciji, prije svega Demokratskom frontu (DF).

„Sam predsjednik (Milo) Đukanović i vladajuća stranka su zapravo pucali sebi u nogu pokušavajući na svaki način da realizuju Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je naišao na veliki otpor kod Srpske pravoslavne crkve oličene u liku Mitropolita Amfilohija“, kazao je Popov agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, crkva je kroz litije uspjela da animira ne samo vjernike i građane Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi, nego i sve druge građane koji su nezadovoljni sadašnjim stanjem u državi.

„Vladajuća struktura, a prije svega sam predsjednik, nijesu shvatili granicu do koje su mogli ići u sukobu sa crkvom, a da ne ugroze svoje pozicije u izbornoj godini u toj mjeri da na kraju ostanu i bez većine za formiranje vlade“, naveo je Popov.

On smatra nevjerovatnim da iskusan političar kao što je Đukanović nije shvatio kada je njegova vladajuća garnitura pošla na put bez povratka.

„Dovoljno je bilo da povremeno sprovedu objektivno ispitivanje javnog mnjenja da bi znali kada se moraju praviti ustupci koji bi smirili situaciju i otvorili put za dijalog sa svojim političkim protivnicima. Dakle, bilo je dosta indikatora da će ovo biti ne samo krajnje neizvjesni izbori nego da bi oni mogli dovesti i do stvaranja nove vladajuće većine“, rekao je Popov.

Upitan da prokomentariše šta će se promijeniti u političkom kursu nakon pobjede opozicije, Popov je rekao da u procjenama daljeg razvoja situacije treba biti oprezan jer, kako je naveo, Crnu Goru čeka još dosta neizvjesnosti dok se ne dođe do izglasavanja nove Vlade u Parlamentu i početka njenog funkcionisanja.

„Jednu od neizvjesnosti nosi činjenica da, s obzirom na to da jedan poslanik čini jezičak na vagi, postoji mogućnost da, koristeći svoje još postojeće resurse, dosadašnja vladajuća stranka pokuša da nekog iz opozicionog bloka prevede na svoju stranu“, kazao je Popov.

To je, kako je rekao, put pun rizika koji bi na već inače zapaljvu atmosferu, dao dodatni žar “gdje bi ulica na kojoj je kriza i kulminirala bila i završna pozornica raspleta krize”.

„S druge strane, dosadašnja tročlana opozicija je naizgled lako došla do osnovnih principa na kojima bi trebalo da se formira nova vlada”, naveo je Popov.

To je, kako je kazao, naišlo na dobar prijem kod većine građana Crne Gore.

“Jer nije otvaralo prostor za dalje zaoštravanje situacije i zastrašivanje bilo koga da će se produbiti već prevelike podjele u crnogorskom društvu“, naveo je Popov.

Prema njegovim riječima, osnovni problem je što je jedini stvarni zajednički imenitelj tri sranke, koje bi trebalo da čine novu vladajuću koaliciju, to što su protiv dosadašnjeg vladajućeg režima.

„U svemu drugom programski postoje velike razlike. Do sada je sve djelovalo idilično, tim prije jer je novoistureni čelni čovjek izborne liste DF davao veoma umjerene izjave koje su išle u pravcu smirivanja strasti i bile usmjerene protiv revanšizma“, kazao je Popov.

Kako je naveo, pitanje je da li će ta idila među njima opstati i tako i zaživjeti principi za formiranje nove vlade koje su, dan nakon izbora, usvojili lideri tri stranke.

„Razloge za sumnju daju već neke izjave pojedinih istaknutih ličnosti iz DF koje na neki način dovode u pitanje ispravnost ovih principa, a iz njih izbija i nezadovoljstvo mogućnošću da oni kao „prvoborci“, sada kada im se poslije toliko vremena osmjehnula sreća i vlast im je na domaku ruke, formiranjem ekspertske vlade budu potisnuti u drugi plan“, rekao je Popov.

Kako je kazao, treba imati u vidu i tu drugu mogućnost.

„Odnosno da, u danima koji predstoje, izbiju na površinu sve ideološke razlike i strateška opredjeljenja tri stranke, ali i stranaka unutar opozicionih koalicija, kao i personalna neslaganja. Dakle, od ovog raspleta zavisi kakav će politički kurs zauzeti onaj ko bude formirao buduću Vladu Crne Gore“, smatra Popov.

Govoreći o tome kakav će uticaj ishod izbora imati na region, Popov je kazao da je region i prije crnogorskih izbora bio pun nestabilnosti.

“Imamo situaciju da maltene nijedna zemlja dejtonske četvorke sa drugom nema normalne odnose“, ukazao je Popov.

Zbog toga, kako je naveo, još se nijesu valjano slegli utisci nakon političkog zemljotresa koji je rezltatima izbora pogodio Crnu Goru, a već su stigle i prve reakcije, sporenja i osporavanja iz regiona.

„Uz već postojeća varničenja na liniji Beograd – Podgorica, stigle su i prve oštre reakcije iz dijela političkog vrha Bosne i Hercegovine (BiH) nakon napada na Bošnjake, odnosno Muslimane u Pljevljima“, rekao je Popov.

On je kazao da će od daljeg razvoja situacije u Crnoj Gori svakako zavisiti i stabilnost regiona.

„Jer ako bi se stvari vratile u normalu i sve rješavalo kroz institucije a ne na ulici, Crna Gora bi mogla biti faktor stabilizacije stanja u regionu i primjer kako se na demokratski način mogu rješavati stvari“, smatra Popov.

On je rekao da će od razrješenja postizbornog čvora u Crnoj Gori zavisiti i dalji odnosi između nje i Srbije.

Nevolja je, kako je kazao, u tome što se cijelo srpsko pitanje stavlja u kontekst rješavanja problema Kosova, koje izgleda da ulazi u finalnu fazu.

„Kod naših susjeda, prije svega u BiH, kao i kod još vladajućeg režima u Crnoj Gori, postoji podozrenje da iza velike brige koju Beograd pokazuje za Srbe u susjednim zemljama, stoji velikosrpski koncept, kao i pokušaj da se eventualni i formalni gubitak Kosova nadomjesti drugim teritorijama na kojima Srbi čine značajan dio ukupne populacije“, naveo je Popov.

On je kazao da se nada da je izvučena pouka iz devedesetih da bi svaki pokušaj teritorijalnog prekrajanja u regionu na etničkoj osnovi, neminovno vodio u sukobe koji bi, kako je naveo, mogli imati čak teže posljedice nego onaj iz devedesetih.

Popov je rekao da će se promocija knjige „Marš dug dve decenije“, koju je napisao povodom jubilarne dvije decenije postojanja Igmanske inicijative, održati krajem septembra u Podgorici.

„Nadam se da će ovo biti zanimljivo štivo i za širu publiku, a ne samo za članove Igmanske inicijative, jer ona govori o dvodecenijskim naporima Igmanske inicijative da kroz alternativnu diplomatiju i građanski aktivizam unapređuje odnose između zemalja takozvanog dejtonskog četvorougla“, kazao je Popov.