MILAN MIJAJLOVIĆ ZA VOP: Pomjerili smo novi put zbog jednog duba i poslali poruku da je svako drvo važno

Trasa novog puta Podgorica – Danilovgrad biće pomjerena kako bi se sačuvao jedan Skadarski dub. 

Ova vijest obišla je i region, a dala vjetar u leđa svima koji se bore za očuvanje sredine

Skadarski dub je jedina zakonski zaštićena vrsta endemskog hrasta u Crnoj Gori, a nalazi se u Bjelopavlićkoj ravnici, oko Skadarskog jezera i delte rijeke Bojane. Nekada je cijela Bjelopavlićka ravnica bila pokrivena ovom vrstom, a danas je ostalo samo nekoliko desetaka ovih stabala, kaže za VOP ekolog Milan Mijajlović, jedan od boraca da se sačuva život duba koji e našao na trai novog puta.

Zašto je Skadarski dub toliko važan za Bjelopavlićku ravnicu?
Skadarski dub (hrast) je u prošlosti činio osnovu Bjelopavlićke ravnice, gotovo cijela ravnica je bila pokrivena šumom. A njen gradijent je bio upravo ovaj hrast. Naseljavanjem ovog područja, šuma se radi stvaranja obradivog zemljišta i životnog krčila i kao posledicu tog procesa danas je populacija hrasta svedena na nekoliko desetina jedinki. Iz ovog slijedi da je svaka preostala jedinka važna sa biološkog stanovišta jer nam omogućavaju da sakupljanjem žirova i stvaranjem mladica i sadnica, šuma ovog hrasta u dijelu obnovi.
Istorija Bjelopavlića a slobodno možemo reći i šireg područja vezana je za hrast. Mnogi preostali hrastovi predstavljaju spomen drva, zavještana stabla ispod kojih su se donosile plemenske i istorijski važne odluke. Tako je na primjer, ispod gotovo osamsto godina starog hrasta u Ćuriocu, donešena odluka o Martinićkoj bitci. Danas bi i ta jedinka morala biti predmet dodatne zaštite ali i pravilne valorizacije.

Kako ste se vi iz NVO „Rural Urban“ izborili da ovaj hrast bude sačuvan, i da li ste imali podršku Vlade Crne Gore?
Inicijativa za spasavanje jedinke skadarskog duba u Tomaševićima je potekla iz partnerstva više organizacija među kojima su NVO “Rural Urban”, Crnogorsko društvo ekologa ali i pojedinaca kao što su Vuk Iković i Darko Saveljić.
Kako je investitor na rekonstrukciji magistralnog puta Podgorica – Danilovgrad Uprava za saobraćaj, komunikacija i razmatranje načina spasavanja duba je tekla sa njima. Sticajem okolonosti, jer ne postoji tačna karta lokacija svih jedinki ovog hrasta, on nije bio prepoznat kao stablo od velike važnosti i kao takav je bio predviđen za sječu. Ipak, nakon par elaboracija, Uprava za saobraćaj je prepoznala značaj i po hitnom postupku pristupila izmjeni projekta u pravcu da građevinski radovi neće negativno uticati na jedinku skadarskog duba.
Ovo je sjajna situacija jer imamo presedan da se nakon isteka zakonskih mogućnosti koje građani mogu iskoristiti za promjenu projekata, pristupi prilagođavanju. Vjerujemo da će se snaga poruke, koja se šalje spasavanjem ove jedinke hrasta, tek osjetiti. Priča je obišla region a sa završetkom radova na stotine hiljada ljudi, koji godišnje koriste ovu saobraćajnicu, biće upućeni na činjenicu da svako stablo jeste i mora biti važno.

 Postoji li još takvih hrastova na teritoriji Crne Gore?
Ova vrsta trenutno gravitira u delti rijeke Bojane, oko Skadarskog jezera i Bjelopavlićkoj ravnici. Ne radi se o šumama već o pojedinačnim i usamljenim stablima. Radi se na njihovoj inkubaciji i vraćanju u stabilnu fazu. Biće sjajno kada za tridesetak godina budemo ponovo imali nizijske šume hrasta. Impresivan je taj cjelokupan krug nestajanja i vraćanja jedne vrste.

Možete li nam reći kakvo je uopšte stanje šuma u našoj državi?
Ispred organizacije mogu prokomentarisati problem koji imamo u Danilovgradu. Ovog ljeta je opožareno preko 20% teritorije opštine Danilovgrad. Planina Garač se uslijed požara koji se decenijama ponavljaju pretvorila u golet. Vrste nestaju, povlače se a za posledicu imamo povećanje temperature i smanjenje padavina. Za poljoprivredu na koju se želimo oslanjati, to je katastrofalno.

Svjedoci smo sve više nelegalnih sječa šume, kako tome stati na put?
Ovo je već pitanje za nadležne organe.
Šta treba uraditi da bi se zaštitile šume?
Pa ono što mi kao pojedinci možemo uraditi je pružanje doprinosa podizanjem sadnica, sadnjom i odbranom postojećih šuma. Ostalo je na državi.

V.Mitrović -Marko Komlenac