“PREVLAKA JE NESPORNO HRVATSKA” Iz Hrvatske poručili da je granica na moru jedino otvoreno pitanje sa Crnom Gorom
Granica na kopnu između Hrvatske i Crne Gore u reonu Prevlake je nesporna, i „pitanje Prevlake“ uopšte ne postoji, jer je njezina pripadnost hrvatskom državnom području neupitna. Razgraničenje na moru je jedino stvarno otvoreno pitanje koje dvije strane trebaju riješiti.
Ovo je zvaničan stav Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, koji su saopštili Portalu Volim Podgoricu VOP, odgovarajući na pitanja povodom izjava pojedinih crnogorskih zvaničnika da Crna Gora, navodno, ima dobre šanse za pobjedu u međunarodnoj arbitraži, kada je u Pitanju Prevlaka.
Naime, iz Crne Gore se, prvi put poslije mnogo godina, čuo konkretan stav sa zvanične adrese u vezi statusa Prevlake, od prvog čovjeka Direkcije za imovinu, Dragana Kovačevića, i to da Crna Gora “ima dobre šanse” da povrati kontrolu nad poluostrvom Prevlaka, te da je, geografski posmatrano, polažaj Prevlake takav da ona pripada Crnoj Gori.
Čija je Prevlaka?
“Stručno gledano, mi imamo velike šanse u pregovorima. Na kraju krajeva neka bude i arbitraža, baš kao što je bio slučaj Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva. Dakle, oni su na međunarodnom razgraničenju ostvarili svoja prava, tako da smatram da i mi iz više razloga to treba da uradimo. Geografski posmatrano, položaj Prevlake je takav da ona pripada Crnoj Gori. Svi drugi relevantni podaci kažu da Prevlaka nikad nije bila niti Crne Gore niti Hrvatske”, kazao je Kovačević a kao validan dokument koji ide u prilog Crnoj Gori, navodi katastar Austrougarske gdje je Prevlaka navedena kao njihova teritorija.
“Tako da, ako neko kaže da je Prevlaka njegova, onda argumentima treba to da dokaže i da ima neke podatke o eksproprijaciji. Ni Austrougarska nije otimala zemljište, ona je osvajala i ubirala poreze od vlasnika”, kazao je Kovačeviću u intervjuu za Dnevne novine.
Iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova za VOP podsjećaju da se između Republike Hrvatske i Crne Gore primjenjuje privremeni režim razgraničenja utvrđen Protokolom uz južnu granicu između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, sada u odnosu na Crnu Goru, iz 2002. godine.
U tom kontekstu, govoreći o granici na kopnu, „pitanje Prevlake“ uopšte ne postoji, jer je njezina pripadnost hrvatskom državnom području neupitna”, kažu iz hrvatskog resornog ministarstva.
Naglašavaju da je razgraničenje na moru jedino stvarno otvoreno pitanje koje dvije strane trebaju riješiti.
“Od 2008. godine, za pronalazak za obje strane najboljeg načina utvrđivanja granice i dogovora razgraničenja na moru, zaduženo je međudržavno povjerenstvo, koje od tada, s duljim ili kraćim prekidima i ne istim članovima, pregovorima pokušava pronaći najbolje rješenje. Hrvatska drži da treba nastaviti pregovarati, koristeći pri tome dosadašnja iskustva i rezultate pregovora”, naveli su iz hrvatskog ministarstva, odgovarajući na pitanja VOP portala.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore na čijem čelu je ministar Srđan Darmanović za VOP kažu da razgraničenje na Prevlaci nije otvoreno pitanje između Crne Gore i Republike Hrvatske u političkom smislu i, kako navode, ne opterećuje pristupne pregovore Crne Gore Evropskoj uniji.
Naglašavaju da se Protokol o privremenom režimu iz 2002. godine sprovodi u praksi i ne predstavlja prepreku za razvijanje i produbljavanje dobrih međudržavnih odnosa.
“O trajnom rješenju na području Prevlake, sa hrvatskom stranom razgovaramo u kontinuitetu, otvoreno i konstruktivno, u prijateljskoj atmosferi, sa ciljem iznalaženja obostrano prihvatljivog dogovora. U slučaju da to ne bude moguće, zajednički ćemo definisati nastup pred međunarodnim institucijama, u prvom redu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu ili pred ad hoc arbitražom, gdje će i jedna i druga strana iznijeti argumente za razrješenje ovog pitanja”, navode iz Darmanovićevog resora.
Može li biti problema na putu ka EU
“Da li postoji mogućnost da Hrvatska, ukoliko se pitanje Prevlake ne riješi, do ulaska u CG u EU, blokira Crnu Goru, a obzirom da je u Strategiji proširenja jasno naznačila da „neće uvoziti bilateralne sporove”, bilo je jedno od pitanja koje je VOP uputio na adrese resornih ministarstva u obje države.
Naime, EU je stavila do znanja da ne želi primati nove države članice koje imaju bilateralne sporove sa susjednim državama,
U februaru 2018. Evropska komisija upozorila je da buduće države članice sa Zapadnog Balkana moraju riješiti sve preostale granične sporove prije pristupanja EU.
Iz Hrvatske nismo dobili izjašenjenje na pitanje da li bi Hrvatska mogla blokirati Crnu Goru zbog spora oko Prevlake, dok iz crnogorskog MVP poručuju da je sada “povoljan trenutak za obnavljanje rada komisija dvije države na rješavanju pitanja Prevlake, u duhu dobrosusjedskih odnosa”.
“Na to nas obavezuje i Kredibilna strategija za proširenje EU na Zapadni Balkan iz 2018. godine, koja pitanje definisanih granica prepoznaje kao najznačajnije, a koje bi države regiona trebalo da riješe ukoliko žele postati članice EU. Svakako, planirano je da Komisije opet počnu sa radom, o čemu je bilo riječi i tokom posjete hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića Crnoj Gori u junu 2020”, navode iz MVP iizražavaju nadu da će “nova Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova nastaviti komunikaciju sa hrvatskim kolegama u cilju iznalaženja adekvatnog rješenja, kako priliči partnerima, saveznicima i dobrim susjedima”.
Prevlaka “na stolu” skoro 30 godina
Spor oko poluostrva datira iz vremena raspada bivše Jugoslavije početkom 1990-ih. Nakon ratnih sukoba, 1992. godine je dogovoreno da se Prevlaka demilitarizuje i stavi pod nadzor UN-a, koji je okončan potpisivanjem protokola o privremenom režimu, prema kojem je Prevlaka ostala u granicama Hrvatske dok je Crna Gora dobila prava na okolne vode.
Međudržavna komisija je formirna 2013. godine, ali se nije sastajala od 2015. godine kad je atmosfera oko Prevlake “podgrijana” najavom iz Hrvatske o istražavnju nafte u vodama Jadrana.
Tada je Crna Gora poslala četiri protestne note Hrvatskoj zbog planirane sonde za naftu i gas u vodama spornog područja, a poslata je i nota Odjeljenju UN-a za okeane i pomorsko pravo, zbog najavljenih hrvatskih istraživanja nafte.
Između diplomatskih redova
Da li je njanovija izjava šefa crnogorske Direkcije za imovinu, Dragan Kovačevića, samo “probni balon” ili najava ulaska u međunarodni arbitražni postupak, kao i moguće crnogorske pozicije u tom postupku, biće jasno u narednom periodu.
Iz Hrvatske su, međutim, kategorični da oko kopnenih granica ne može biti spora jer je, kako navode, Prevlaka nesporno hrvatska teritorija, ali su bez izjašnjenja da li su spremni i da blokiraju crnogorsko članstvo u EU ukoliko izađe sa stavom da je Prevlaka ipak crnogorska.
Iz hrvatskog, ali niti iz crnogorskog resornog ministarstva, nisu odgovorili ni na pitanje VOPa da li im je prihvatljivo da postojeće privremeno rješenje postane i trajno.
Vesna Radojević
