Zašto se sve više okrećemo naučnicima i dokazano manje štetnim proizvodima?
COVID-19 definitivno je promijenio svaki segment života. Toliko smo fokusirani na virus, njegovo širenje, posljedice i konačno vakcinu da smo zaboravili da i dalje postoje decenijama dugi globalni zdravstveni problemi.
Jedan od njih je pušenje. Koliko je problem veliki najbolje pokazuje podatak da čak 8 miliona ljudi godišnje umre od posljedica pušenja, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2100. taj broj doseći milijardu.
Ukoliko vam je ovo predaleka budućnost da biste se zabrinuli i podaci o pušačima u Crnoj Gori nisu nimalo optimistični. Crna Gora je rekorder u Evropi po broju pušača – cigarete konzumira čak 35,4 odsto odrasle populacije, odnosno gotovo svaki treći stanovnik naše zemlje.
Šta nas čeka u budućnosti i na koji način je moguće smanjiti broj pušača govorilo se na međunardnoj online konferenciji “Burning Issues: The Global State of Tobacco Harm Reduction 2020”, koja je okupila brojne stručnjake koji se bave smanjenjem posljedica pušenja.
Budućnost je odavno stigla i to u vidu manje štetnih alternativa pušenju poput, na primjer, bezdimnih uređaja. Tako, autori istraživanja koje je predstavljeno na konferenciji, navode da se procenjuje da 98 miliona ljudi koristi manjem štetne nikotinske proizvode širom svijeta. Zemlje koje su među prvima kroz svoje javne politike prepoznale potencijal alternativa su SAD, Japan, Velika Britanija, …
Najzanimljiviji primjer je Japan u kojem se samo u posljednjih pet godina prodaja tradicionalnih cigareta smanjila čak 38 procenata. Dostupne studije pokazuju povezanost drastičnog pada prodaje sa pojavom uređaja koji zagrijavaju duvan, prije svih IQOS-om koji je na ovom tržištu prisutan od 2015.
Kako je poručeno na konferenciji, uprkos opipljivim promjenama koje su donijele manje štetne alternative pušenju, u brojnim zemljama širom svijeta i dalje postoji visok stepen predrasuda o njihovoj upotrebi. Predrasude su posebno izražene kod ljudi koji donose zakone, zdravstvenih radnika, regulatora i najčešće se ogledaju u predstavljanju nikotina kao glavnog uzročnika bolesti nastalih pušenjem, iako je glavni krivac zapravo duvanski dim.
Dejvid Nat, priznati britanski ljekar poručio je da nije prvi put da se vizionarske ideje i naučni koncepti koji bi mogli promijeniti svijet negiraju.
“Đorđano Bruno, Nikola Kopernik, Galileo Galilej. Unazad 150 godina oni su primjeri kako se prolazilo samo zato što su govorili istinu, koju tada niko nije htio da čuje”, kazao je Nat.
Nat poručuje da su sada stvari ipak znatno drugačije.
“Sve je više dokaza da prelazak sa cigareta na alternative smanjuje posljedice, posebno kada su posrijedi bolesti pluća. Siguran sam da će medicinske organizacije u zemljama gdje nove alternative još nisu prihvaćene imati veći broj dokaza koje će napraviti promjene”, zaključio je Nut.
Naučni dokazi nekad ne znače mnogo, smatra istaknuta aktivistikinja u Australiji Fiona Paten.
“Svi znamo da mnogo toga zavisi od donosilaca odluka odnosno političara. Moje iskustvo je pokazalo da oni često, širom svijeta, ignorišu dokaze iIi istraživanja i to sve sve pod pokrićem – ne znamo kakve posljedice mogu biti. Posljedice se uvijek mogu kontrolisati ako onemogućite zloupotrebu. Uvjerena sam da je jedini ispravan put da političari vjeruju u dokaze, istraživanje, eksperte. I moraju da postave pravo pitanja kada odlučuju. A pravo pitanje kada su u pitanju manje štetne alternative pušenju je – da li su ti proizvodi sigurni?”, zaključila je Paten.
A.Dragnić
