KORONA OSTAVLJA ZNAČAJNE PROMJENE U IMUNOM SISTEMU: Ovo su svi mogući simptomi podijeljeni u 7 grupa
Naučnici Medicinskog univerziteta u Beču sada bi mogli da unesu bar malo više reda u dugačak spisak naznaka da je neko zaražen koronavirusom. Oni su, naime, utvrdili sedam različitih oblika s blagim tokom te bolesti. Studija je objavljena u časopisu “Allergy”.
Njihov osnovni cilj je bio da otkriju kako izgleda dobar imunitet nakon ozdravljenja i na osnovu čega on može da se izmjeri. U tu svrhu su imunolog Vinfrid Piklom, alergolog Rudolf Valent i njihove kolege ispitali 109 rekonvalescenata, osoba koje su preboljele kovid. Ujedno su ispitali 98 zdravih ljudi iz kontrolne grupe i uradili analize njihove krvi.
Na osnovu tih podataka naučnici su uspjeli da pokažu da su različiti simptomi povezani i da se javljaju u takozvanim grupama simptoma. Oni su identifikovali sledećih sedam grupa:
1. Simptomi slični gripu (temperatura, groznica, umor i kašalj)
2. Simptomi prehlade (curenje nosa, kijanje, suvo grlo i začepljen nos)
3. Bolovi u zglobovima i mišićima
4. Upale očiju i sluzokože
5. Problemi s plućima (upala pluća i otežano disanje)
6. Gastrointestinalni problemi (uključujući proliv, mučninu i glavobolju)
7. Gubitak čula mirisa, ukusa i drugi simptomi
– U poslednjoj grupi smo ustanovili da je više ljudi s mladim imunim sistemom pogođeno gubitkom čula mirisa i ukusa – kaže šef studije i imunolog Vinfrid Pikl u intervjuu za Dojče vele. Mladi imuni sistem ne mjeri se starošću pacijenta, već brojem imunih ćelija koje su nedavno migrirale iz timusa (T-limfocita).
Može biti i preklapanja između grupa simptoma. Međutim, pokazale su se veze između različitih grupa i specifičnih imunoloških parametara. Na primjer, tok bolesti praćen visokom temperaturom u korelaciji s imunološkim pamćenjem tijela mogao bi da ukazuje na relativno dug imunitet. Gubitak čula ukusa i mirisa, s druge strane, povezan je s višim nivoom T-limfocita.
Na osnovu analize krvi naučnici su uspjeli da identifikuju neke važne markere kovida-19. Otkrili su da ta bolest nakon deset nedjelja ostavlja značajne promjene u imunom sistemu – nešto poput “otiska prsta” u krvi pacijenta.
Broj granulocita, koji su inače odgovorni za borbu protiv bakterijskih patogena u imunom sistemu, bio je značajno niži od uobičajenog u grupi kovid-19.
– To je bilo iznenađujuće i nešto sasvim novo – rekao je austrijski imunolog za Dojče vele.
– Zbog toga imune ćelije CD4 i CD8 razvijaju pamćenje, a CD8 T-ćelije ostaju snažno aktivirane. To pokazuje da se imuni sistem još uvijek intenzivno nosi s bolešću i nakon više nedjelja od prve infekcije – objašnjava Pikl.
To bi mogao da bude razlog zašto mnogi pacijenti nakon infekcije koronavirusom duže osjećaju slabost. Istovremeno, regulatorne T-ćelije bile su značajno smanjene – to je, kako kaže Pikl, opasna mješavina koja bi mogla da dovede i do autoimunog oboljenja.
Pored toga, u krvi rekonvalescenata moglo se dokazati i povećavanje imunih ćelija koje proizvode antitela. Što je kod blažeg oblika bolesti bila veća temperatura oboljelog, to je bio i izraženiji imunitet na virus.
– Naša saznanja doprinose boljem razumijevanju bolesti i pomažu nam u razvoju mogućih vakcina, s obzirom na to da sada možemo da se oslonimo na obećavajuće biomarkere i možemo da sprovedemo još bolji nadzor – naglašavaju naučnici koji potpisuju članak.
– Sada znamo da su B i T limfociti važni parametri kada procjenjujemo vakcinu – kaže Pikl.
Studija je prije svega pokazala da se imunitet kod čovjeka “udvostručuje” u odbrani od bolesti uz pomoć imunih ćelija i antitjela – poput odbrane fudbalskog tima. Imune ćelije tako mogu da “zapamte” određene “poteze” virusa i da reaguju na njih.
Sada je zadatak primijeniti ta saznanja, koja bi mogli da igraju važnu ulogu u liječenju pacijenata i razvoju efikasne vakcine.
