“Dug put do reforme pravosuđa u Crnoj Gori”

Duboko politizovano pravosuđe nije bilo spremno za onu vrstu reforme koja bi dala vjerodostojne, mjerljive i održive rezultate mimo zakonodavnih akata i poremetila neke od postojećih monopola moći, pa se nakon osam godina pregovora sa EU upravo pravosuđe pozicionira kao jedna od ključnih prepreka a nema naznaka kako će se i kojom brzinom stanje u ovoj oblasti popravljati, jedan je od zaključaka u studiji Dug put do pravde – reforma pravosuđa u Crnoj Gori, koju su objavili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Friedrich Ebert (FES).

Pravosuđe kao treća grana vlasti, pored zakonodavne i izvršne, nosi ogroman teret očekivanja u tekućem procesu pregovora sa EU, poručuju iz CGO-a.

“Ovo se naročito odnosi na preuzete obaveze kroz Poglavlje 23, koje sa Poglavljem 24, predstavlja početnu i završnu tačku crnogorskih pregovora sa EU, ali i ukupnih reformskih procesa u državi.  Međutim, nespremnost donosilaca odluka na političkom nivou u Crnoj Gori, ali i nedovoljna nezavisnost čelnika pravosuđa od političkih i vezanih uticaja, uz nedosljednost EU u insistiranju na ispunjavanju mjerila koja reformišu oblast pravosuđa dovela je do stagnacije, a u nekim aspektima i regresije, kad je riječ o reformi pravosuđa u Crnoj Gori”, ocjenjuje autorski tim koji su činili dr Vladimir Vučković, saradnik na programima u CGO-u, Mira Popović, koordinatorka programa u CGO-u i Siniša Gazivoda, advokat.

Oni navode i da izostanak rezultata u pogledu depolitizacije pravosuđa leži i u činjenici da sama EU nije bila potpuno dosljedna u nametanju spoljašnjeg pritiska, koji je rezultirao mješovitim uticajem jer nadležni organi nisu prihvatili sva rješenja koja joj je EU nametala jer bi procijenjena korist od nagrade iz EU bila daleko manja nego domaći troškovi usvajanja, odnosno šteta po interese veto igrača, smatraju autori.

“Živa zakonodavna aktivnosti (usvojeno je oko 50 zakona i podzakonskih akata), kao i uspostavljanje brojnih novih institucija kreiralo je iluziju promjena, a u suštini se stvari nijesu popravljale unutar sistema zbog izostanka političke volje, ukazuju autori”, poručuju iz CGO-a.

Kako poručuju mane pravosuđa prepoznaje i šira javnost na što ukazuje i nivo (ne)povjerenja u ovu granu vlasti.

“Ostaje da se vidi da li će novi skupštinski saziv imaju dijaloški kapacitet da nađe široko prihvatljivo rješenje za novog Vrhovnog državnog tužioca i za nove članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika kako bi se sudstvo i Tužilaštvo počelo izvoditi iz stanja upitnog legitimiteta. Takođe, ostaje i da se vidi da li su u pravosuđu dobro razumjeli dosadašnje poruke iz EU i koji teret neki od njihovih čelnika predstavljaju za dalju evropeizaciju Crne Gore, odnosno da li će se dio njih povući a ostali promijeniti dosadašnji pristup kako bi pravda postala dostižna u crnogorskom okviru za sve one koji je traže kroz pravosudni sistem. Od brzine i kvaliteta tih procesa zavisiće u značajnom i put Crne Gore ka EU, ali i ka ukupnom procesu uspostavljanja funkcionalne vladavine prava u državi, ocjenjuju autori studije”, poručuju iz CGO-a.

loading...
Tagovi

Slične Objave

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button
Close
Close