DANAS JE KRSTOVDAN: Dan kada se vjetrovi ukrštaju, a vjeruje se da valja oprati sav veš i očistiti kuću - Volim Podgoricu

DANAS JE KRSTOVDAN: Dan kada se vjetrovi ukrštaju, a vjeruje se da valja oprati sav veš i očistiti kuću

Pravoslavna crkva i vjernici 18. januara, obilježavaju Krstovdan – dan strogog posta koji se slavi uoči Bogojavljenja.

Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku vjeru i prve pouke nove vjere pominju se kao katihumeni ili – oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao – Zimski Krstovdan.

Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu.

Praznuju se, zapravo, dva događaja, u vezi s Časnim krstom – pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak iz Persije u Jerusalim.

Zimski Krstovdan prethodi sledećem velikom prazniku, Bogojavljenju, kao i prekosjutrašnjem Svetom Jovanu – Jovanjdanu, koji su u crkvenom kalendaru upisani crvenim slovom.

Narodni običaji

Prema narodnim običajima na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća. Posti se strogo, prvi put posle Božića, jer je do ovog dana bilo razriješenje zbog velikog praznika. Zato je u srpskom narodu ostala izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Po narodnom predskazivanju vremena, koji vjetar duva na Krstovdan, taj vetar će najčešće duvati tokom godine. Ovoga dana se vjetrovi krste (tj. ukrštaju, duvaju jedan drugome u susret), pa koji nadjača.

U dvanaest dana, počinjući od Božića a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest mjeseci godine koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana takvo će biti u mjesecu koji tom danu odgovara po redosljedu.

Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i – spremane su pihtije. Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sjutradan, na Bogojavljenje.

Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći otvara se nebo i vjeruje se da se svaka želja može ispuniti. Tačno u ponoć treba pogledati u nebo i zamisliti želju.

Zimski Krstovdan slavi se uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike. U kalendaru SPC nije obiležen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos.

Krstovdan se obilježava, kao uspomena na prve hrišćane – katihumene ili oglašene, koji su primili vjeru na početku širenja hrišćanstva.

Kako su prvi hrišćani bili naznaka globalnog širenja religije, tako i Krstovdan prema narodnim vjerovanjima može dati naznake kakva će biti godina.

U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.

U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.

Krstovdanska vodica se poslije vodoosvećenja dijeli vjernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja. Prilikom vodoosvećenja, moli se da voda bude na izbavljenje od grijehova, za iscjeljenje i očišćenje duše i tijela, na osvećenje srca i uma i na svaku izvrsnu korist, da ona bude voditelj u vječni život i odgoni svaki nasrtaj vidljivih i nevidljivih neprijatelja.

U tu svrhu, za koju je osvećena, dovoljno je poneti je u nekoj manjoj boci, i čuvati preko godine, koristeći je samo u izuzetnim prilikama.

1 komentar

  1. Greetings! This is my first comment here so I just wanted to give a quick shout out and tell you I genuinely enjoy reading through your blog posts. Can you recommend any other blogs/websites/forums that deal with the same topics? Thank you so much!

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com