Koliko cijene pogađaju stanovnike Crne Gore?

Iz ove Fondacije ističu da su država tj.ministri prvo rekli da nema načina da se zaustavi divljanje cijena, a onda su ipak uvidjeli da neki načini ipak postoje.

Napominju da je u Švedskoj pala vlada zbog pokušaja liberalizacije cijena izdavanja stanova u novogradnji, dakle o standardu građana i megalomanskim apetitima manjine se i te kako vodi računa.

“Kod nas je država pod izgovorom tržišne ekonomije odnosno neoliberalnog koncepta dopustila mnogo toga sto građani ne mogu izdržati: rast cijena, plate- penzije- socijalna primanja koja su nedovoljna za biološki opstanak ljudi, pa nemaju ni minimalna 2 eura dnevno po osobi za hranu. Još u martu kada su u Crnoj  Gori bila prva dva zaražena koronavirusom, predsjednica Banke hrane rekla je medijima,  da se mora zaštititi čovjek od onog što korona kriza nosi,  a to su otpuštanja sa posla, smanjenja plata i pomoći ljudima oko plaćanja kirije, struje, vode, hrane, lijekova.Moramo uraditi više za stanovnike Crne Gore koji su u teškom položaju i doći do svih kojima treba socijalna podrška. Mali smo sistem, brzo se to može uraditi a kako premijer i ministri najavljuju da je ovo godina socijalne pravde očekujemo da se to i desi”, kažu iz Banke hrane.

Ističu da imajući u vidu da je Vlada Crne Gore ostala bez instrumenata ekonomske politike kao što je primarna emisija, kurs, devizne rezerve, robne rezerve, državni monopoli, jedino što se u ovom sistemu, moze učiniti su intervencije u budžetu i međusobna solidarnost.

“Vlada  mora uvesti moratorijum na sve isplate honorara, naknada, dnevnica svim korisnicima budžeta. Vlada odmah treba da smanji zarade korisnicima budzeta za 10% i da se taj novac iskoristi za podrsku preživljavanja najugrozenijih stanovnika. Imajući u vidu da je Vlada CG oprostila preko 50 miliona eura duga Rusalu za struju i to pretvorila u akcija EPCG, predlažemo da Vlada preuzme sve dugove za struju socijalno ugroženom stanovnistvu u periodu trajanja krize i da za taj iznos duga umanji svoj kapital u EPCG. Ako su mogli otpisati dug Rusalu, mogu i crnogorskoj sirotinju u uslovima krize”, kažu iz Banke hrane.

Smatraju da Vlada treba odmah da uvede moratorijum na poskupljenje cijena svih strateških roba vezanih za suočavanje sa krizom.

“Posebno medicinskih sredstava i ljekova, ali i osnovnih životnih namirnica i higijenskih sredstava.Vlada treba da svojom uredbom uvede zabranu davanja otkaza, slanja na neplaćeni odmor ili smanjenja zarada zaposlenih u toku trajanja krize.Ova kriza je pokazala da država mora imati resurse i mehanizme za djelovanje u uslovima kriza. Odmah se moraju osnovati robne rezerve.Imajući u vidi buduce negativne socijalne efekte ove krize neophodno je pristupiti ozbiljnoj reformi svih djelova sistema koji treba da obezbijede minimum uslova za preživljavanje naroda. Bonovi za hranu i higijenska sredstva, kontigent besplatne  električne energije, besplatno  testiranje i liječenje ( proširiti broj ljekova na račun Fonda) , jednokratne isplate pomoći koje pomažu ljudima da riješe preblem. Vlada mora zaustaviti profitersko ponasanje preduzetnika i oštrim kaznama spriječiti da se zloupotrebljava ova nesreća. O promjeni poreske politike i oporezovanju tranzicionih  dobitnika, mislim da ne treba trošiti rijeci. Sve ekstra profite treba radikalno oporezovati”, kažu iz Banke hrane.

“Sad je vrijeme da se borimo za opstanak i preživljavanje.” – rekla  je  Marina  Medojević, predsjednica Banke hrane, medijima  još u martu prošle godine.

Šta o povećanju cijena misle građani kojima su pomagali, možete pogledati na dostavljenim fotografijama.

“Cijene su u maju na godišnjem nivou porasle za 39,7%, što je najveći mjesečni rast od oktobra 2010. godine.Agencija UN- a za hranu i poljoprivredu( FAO)  primjenjuje globalni indeks koji obuhvata cijene žitarica, jestivog ulja, mlječnih proizvoda, mesa i šećera.Poskupjelo je svih pet komponenti koje čine indeks, pa je on trenutno na najvišem nivou od septembra 2011. godine.Po izvjestaju FAO-a troškovi uvoza hrane dostići će ove godine rekordan nivo podstaknuti poskupljenjem poljoprivrednih proizvoda i snažnom potražnjom u korona krizi.U Evropi cijene su više, ali se povećavaju sporije zbog oštre konkurencije trgovaca, nego na drugim mjestima  u svijetu. Veća poskupljenja hrane u Evuropi mogla bi se osjetiti u drugoj polovini ove godine, sudeći prema procjeni britanskog udruženja maloprodaje (BRC)”, zaključuje se u saopštenju Banke hrane.