ČIJI JE USTAVNI SUD I KO KRŠI USTAV U CRNOJ GORI Bečić: Opstrukcija rada Skupštine; Živković: Vlast atakuje na institucije

Ko u Crnoj Gori krši Ustav, da li Ustavni sud djeluje po političkim instrukcijama i da li pokušava da opstruše rad Skupštine?

Ovo su samo neke od optužbi između političkih aktera u Crnoj Gori, i pitanja, na koja dijametralno suprotno gledaju iz vlasti i opozicije.

Dod aktuelna vlast tvrdi da Ustav radi neustavno i pod uticajem bivše vlasti, iz bivše vlasti tvrde upravo suprotno – da vlast radi protiv ustava, pa i Ustavnog suda.

Iz Socijalističke narodne partije kažu da se “namjera Ustavnog suda da natjera Skupštinu Crne Gore da se u roku od 15 dana izjasni o predlogu za ocjenu ustavnosti odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu može smatrati još jednim pokušajem državnog udara”.

Iz Socijaliističke narodne partije tvrde da je ovo pokušaj opstrukcije najvišeg zakonodavnog doma u Crnoj Gori, kao i da dolazi  iz institucije čiji bi osnovni zadatak trebalo da bude očuvanje i poštovanje
ustavnosti i zakonitosti.

Krnji Ustavni sud

Parlament je juče konstatovao prestanak funkcije sudiji Hamdiji Šarkinoviću, a nakon što to uradi i za Muratovićevu, ostaje petoro sudija do izbora novih.

Ustavni sud je juče nakon oštrih kritika iz parlamenta da djeluje politički i selektivno, produžio na mjesec dana rok poslanicima da mu dostave odgovor na inicijativu u vezi sa odlukom o formiranju Odbora za izborno zakonodavstvo. Ovaj rok je prvobitno bio 15 dana, što je kraće od vremena u kojem je moguće zakazati sjednicu parlamenta.

Odluka novog predsjednika Budimira Šćepanovića saopštena je nakon rasprave u parlamentu, koju je otvorio predsjednik Skupštine Aleksa Bečić koji je rekao da je inicijativa US za izjašnjenje u roku od 15 dana “nečuvena”.

Obje inicijative podnijeli su poslanici opozicije, koji su tražili i provjeru ustavnosti izbora članova Državne izborne komisije.

Bečić: Ustavni sud pokušava da opstrura rad Skupštine

Bečić je pred početak sjednice uputio dopis Ustavnom sudu u kojem je naveo da Skupština ne može odgovoriti u roku od 15 dana i nije do sada zabilježeno da se odgovor traži u roku kraćem od roka u kojem se može sazvati sjednica Skupštine.

“Uvjeren sam da su različite sudije izvjestioci dali predloge, uvjeren sam da je predsjednik US rok od 15 dana za odgovor tražila sutkinja Desanka Lopičić, pa neka me US demantuje ako imam pogrešnu procjenu. Ovo neko pod hitno mora da objasni. Neko želi da najveći zakonodavni dom bude onemogućen u ispunjavanju ustavnih nadležnosti. Uvjeren sam da iza ovog zahtjeva stoji sutkinja Desanka Lopičić, ovo je dokaz instrumentalizacije, ali i budi sumnje u opasne namjere u ovom procesu“, kazao je Bečić.

Indikativno je, kazali su iz Socijalističke narodne partije, da je u slučaju odluka o izmjenama Poslovnika Skupštine i o izboru članova Državne izborne komisije ostavljen uobičajeni rok od 30 dana.
“Jasno je da je Ustavni sud ovakvim političkim i selektivnim postupcima želio da nanese štetu Skupštini Crne Gore i novoj parlamentarnoj većini, kako bi se dodvorio svojim nalogodavcima iz Demokratske partije socijalista, koja je zajedno sa ostalim opozicionim partijama i pokrenula provjeru ustavnosti pomenutih odluka.
Ovakvo pristrasno i ničim opravdano postupanje Ustavnog suda postaje jasnije kada se zna da je sudija Hamdija Šarkinović otišao u starosnu penziju, kao i da 9. februara uslove za istu ispunjava i sutkinja Mevlida Muratović, te da se na taj način dovodi u pitanje potreban broj glasova za odlučivanje u Ustavnom sudu”, navode iz ove partije.

Po njima, produženje roka na 30 dana je samo potvrda da je riječ o pokušaju blokade rada Skupštine.
.U Skupštini je u toku procedura izbora dvoje sudija na oglas na koji se javilo 12 kandidata i za čiji izbor je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina u Skupštini, koje sada nema, jer to znači da bi za sudije morao glasati i dio opozicije.

Živković. Vlast krši Ustav zakone i atakuje na institucije

Šef Poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković odbacio je optužbe opozicije da postoji bilokakav pristisak DPS-a na Ustaavni sud.

Živković tvrdi da vlast nastavlja da krši Ustav, zakone i da atakuje na institucije. On je naglasio da je tumačenje Poslovnika, da oni koji online odlučuju čine kvorum na sjednici, eklatantan primjer pokušaja obmane građana Crne Gore, i postavio pitanje zašto je parlamentarna većina mijenjala Poslovnik ukoliko je sve bilo regularno.
“Još jednom ih podsjećamo, ako je sve regularno, zašto su izmijenili Poslovnik na poslednjoj sjednici, da
se prilikom utvrđivanja kvoruma prisutnima smatraju poslanici koji su fizički prisutni u plenarnoj sali
Skupštine i poslanici koji učestvuju primjenom bezbjedne informacione komunikacione tehnologije”,
rekao je Živković i dodaje da je i juče ponovo prekršen Poslovnik jer se pribjeglo i utvrđivanju mandata poslanici
URE, bez pozitivnog mišljenja Državne izborne komisije, čime sjednica nije mogla početi, jer je vladajuća
većina imala 40 poslanika, s obzirom na to da mandat poslanici nije potvrđen u skladu sa pozitivnim
zakonskim propisima.
“Ono što dodatno problematizuje ovu sjednicu bez kvoruma, jeste brutalan pritisak na nezavisnost i
samostalnost rada Ustavnog suda od strane poslanika vlasti, čak i predsjednika Vlade, koji su u cilju
opravdanja kršenja Ustava i zakona pribjegli brutalnim napadima na institucije sistema. Odbacujemo
tvrdnje da postoji bilo kakva vrsta pritiska od strane Demokratske partije socijalista na Ustavni sud ili
bilo kakva vrsta opstrukcije. Ako je podnošenje inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti
“opstrukcija”, preporučujemo novoj većini da uzmu rečnik i potraže prevod te riječi”, kazao je Živković.

SD: Još jedna nelegalna sjednica 

​Vladajuća većina nastavila je, uprkos svim našim dobronamjernim upozorenjima, sa održavanjem nelegalnih sjednica Skupštine Crne Gore, tvrde iz scojaldemokratske partije i dodaju da ni juče nije postojao “pravno neupitan kvorum od 41 poslanika, a za zakone je glasalo 40 pravno neupitnih poslanika i jedna građanka kojoj mandat nije verifikovan u skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore”.

Oni tvrde da je skupština “vršila pritisak na Ustavni sud”, kao da su se čule “nedolične prijetnje toj sudskoj instanci, od strane onih koji nijesu sposobni ni Poslovnik da valjano protumače”.

Zakonom o Uustavnom sudu propisano je da su učesnici u postupku dužni da u roku dostave dokumentaciju i odgovor tom sudu, ali da on može odlučiti i bez toga.

Zakonom rok nije preciziran, već je to učinjeno Poslovnikom US u kome piše da on ne može biti kraći od 15 dana. To je juče detaljno obrazložio u saopštenju predsjednik US Budimir Šćepanović, ostavljajuću još 15 dana poslanicima da se odrede prema odluci o formiranju odbora za izborno zakonodavstvo.

US je ranije uglavnom čekao izjašnjenje državnih institucija, u nekim primjerima i duže od mjesec dana, a bilo je slučajeva da je odlučivao i bez njihovog stava.

“Vašu insinuaciju kojom izražavate ‘ozbiljnu sumnju u namjere Ustavnog suda Crne Gore’ i neutemeljene komentare iznijete na sjednici Skupštine Crne Gore u odnosu na sudiju izvjestioca u ovom predmetu, odbacujem kao apsolutno neosnovane”, saopštio je Šćepanović, koji je objasnio da je Poslovnikom suda zabranjeno objavljivati ime sudije izvjestioca, aludirajući na pominjanje imena Desanke Lopičić. Objasnio je da je razlog tome “zaštita podataka o sudiji izvjestiocu i savjetniku kojima je predmet raspoređen u rad, kako bi se a priori obezbijedila njihova veća samostalnost i nezavisnost u radu”.