Godišnje zapošljavali preko 1.000 lica u javnoj upravi
Podaci Ministarstva finansija, dostavljeni DRI, pokazuju da se u periodu od 2019. do 2024. godine broj zaposlenih u javnoj upravi povećavao za 2,12 odsto, odnosno da je na godišnjem nivou zapošljavano u prosjeku preko hiljadu lica. Od 2019. do kraja 2024. godine broj zaposlenih u javnoj upravi povećan je za 5.387. U 2019. godini iznosio je 48.889 lica, a na kraju 2024. godine 54.276. Najveći rast, prema tabeli MF-a, koju su nam dostavili iz DRI, zabilježen je 2023. godine, kada je broj zaposlenih u javnoj upravi povećan za čak 2.070. U 2020. godini broj zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou bio je veći za 1.197, godinu kasnije za 1.370, a u 2022. godini za 610. U 2024. godini rast zaposlenih je iznosio 150, ali je razlog za to smanjenje zaposlenih na lokalnom nivou za 380. Na centralnom nivou rast zaposlenih u 2024. godini iznosio je oko 530 lica. U javnoj upravi u 2024. godini bilo je zaposleno 54.276 lica, od čega 47.284 na centralnom nivou.
Član Senata DRI Branislav Radulović kazao je za “Dan” da je kompleksna i zahtjevna revizija započeta u februaru, a da su trenutno u postupku usaglašavanja nalaza iz usvojenog preliminarnog izvještaja sa šest subjekata revizije. Subjekti revizije su Savjet za reformu javne uprave, Ministarstvo finansija, Uprava za ljudske resurse, Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo zdravlja.
“Postupkom revizije obuhvaćeni su ciljevi i aktivnosti na uspostavljanju optimalne administracije utvrđeni strateškim dokumentima. To su Strategija reforme javne uprave 2016–2020 (cilj 4.3.3 – Unapređeno upravljanje ljudskim resursima i uspostavljanje efektivnog sistema za praćenje i optimizaciju broja zaposlenih i mjerenja kvaliteta njihovog rada) i Strategija reforme javne Uprave 2022–2026 (cilj 3.3 – Optimalna administracija). Strategijama su prepoznati izazovi kao što je potreba da se u isto vrijeme smanji broj zaposlenih, ali i da se osiguraju neophodni kadrovski kapaciteti za uspješno ispunjavanje obaveza iz EU integracija. Dakle, cilj važeće Strategije za period 2022–2026 jeste smanjiti troškove javne uprave optimizovanjem broja zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor, spriječiti zloupotrebu ugovora o djelu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima, obezbijediti centralizovani sistem obračuna zarada kroz praćenje ukupnog fonda bruto zarada na centralnom i lokalnom nivou, i ukupnog broja zaposlenih”, kazao je Radulović za Dan..
U nacrtu zakona o zaradama nema mjerenja učinka
Radulović je kazao da su Strategijom planirane i izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, u cilju unapređenja normativnog okvira kojima je regulisan sistem zarada u javnom sektoru.
“Međutim, Nacrt zakona o zaradama u javnom sektoru nije obuhvatio Strategijom planirane izmjene u dijelu mjerenja učinka rada zaposlenih i definisanja efikasnog mehanizma između rezultata rada zaposlenih i nagrađivanja, stvaranje pravnog osnova za sporazumni prestanak radnog odnosa i tehnološkog viška i dr.”, rekao je Radulović.
(Dan)
