IMA LI KRAJA? Naučnici kažu da bi za pola godine mogli biti BLIZU, “delta soj” nije NEMONOVNO LOŠ
Kada je počela globalna epidemija korona virusa, mnogi su vjerovali da će trajati najviše nekoliko mjeseci, a sada se bližimo i drugoj godišnjici.
Ima li kraja? Ovo je pitanje na koje trenutno niko nema precizan odgovor.
Porast broja novih slučajeva kovida i hospitalizacije smatra se znakom da se pandemija, ipak, bliži kraju i pomjera ka endemičnosti, tvrde naučnici.
Kako sve više ljudi stiče imunitet prema korona virusu – bili vakcinom ili infekcijom – patogenu ostaje sve manje prilika da se širi i mutira u varijante koje su bolje u tome. Smanjivanje pandemije na endemski nivo na kojem virus cirkuliše globalno na nivoima koji se mogu upravljati vjerovatno su iza ugla, kažu infektolozi, iako delta soj i dalje hara nekim državama u kojima je imunogenost (sposobnost pobuđivanja imunog odgovora) niska.
“Delta ubrzava to približavanje endemičnosti”, kaže dr Monika Gandi, infektolog Univerziteta Kalifornija.
Ona je za primjer uzela Kaliforniju, gdje je tokom ljeta zabilježen pad stope zaraze zbog porasta vakcinacija kao i prirodne izloženosti nevakcinisanih virusu.
“Delta soj ostavlja imunitet za sobom. Dakle, dobijete sav ovaj imunitet, onda ga spustite na nizak nivo cirkulacije i onda je to način života”, objasnila je Gandi.
Dok sa jedne strane vladajući režimi u svim državama planete insistiraju na vakcinaciji, i ubjeđuju građane da je to jedini način da se vratimo ranijem životu, sa druge strane protesti protiv primoravanja na vakcinaciju i kršenja ljudskih prava sve su brojniji i sve češći.
Crnogorski premijer juče je kazao da će broj vakcinisanih u Crnoj Gori do septembra naredne godine biti 70 odsto.
Međutim, ni sam Krivokapić nije vakcinisan, a premijer nijednom nije najavio da će se vakcinisati.
Danska, Švedska i Holandija ukidaju sve restriktivne mjere protiv korone
NOVI PROTEST U LJUBLJANI: Nekoliko hiljada ljudi protiv mjera i vakcinacije (VIDEO)
Epidemije će zatvarati škole i otkazivati časove. Vakcinisani stanovnici staračkih domova suočiće se sa novim strahom od infekcije.
Skoro svi će biti ili zaraženi ili vakcinisani – a možda i oboje – prije nego što se pandemija okonča, složni su stručnjaci. Nesrećna manjina će se ponovo zaraziti kovidom.
Trka između talasa zaraze koji vode do novih sojeva i borbe za vakcinisanje svijeta neće se završiti dok gotovo kompletna svjetska populacija ne preleži koronu ili primi vakcinu.
“Vidim da se ti kontinuirani talasi pojavljuju širom svijeta. Onda će opasti, možda pomalo naglo. A onda bi, bar mislim, mogli veoma lako da vidimo novi nalet u jesen i zimu ove godine”, rekao je “Blumbergu” Majkl Osterholm, direktor Centra za infektivne bolesti Univerziteta Minesota i savjetnik američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Sledećih nekoliko meseci biće teško, ukazuje “Blumberg”. Jedna ključna opasnost je razvoj sojeva otpornih na vakcinu, ali to nije jedini rizik.
“Prelazićemo brda i doline, najmanje sledećih nekoliko godina kako budemo dobijali još vakcina. To će pomoći, ali će izazov postati sledeći: koliko će velika biti ta brda i doline u smislu njihove udaljenosti? Mi to ne znamo. Ali mogu vam reći, ovo je požar korona virusa koji se neće zaustaviti dok ne nađe sve što može da zapali”, rekao je Osterholm.
Kako će se pandemija okončati?
Djeluje jasno da se pandemija neće završiti u sledećih šest mjeseci. Stručnjaci se generalno slažu da će trenutna epidemija biti ukroćena jednom kad većina ljudi – možda 90-95 odsto svjetske populacije – stekne određeni imunitet zahvaljujući imunizaciji ili prethodnoj infekciji.
Ključni element treba da bude vakcinacija, ističu eksperti.
– Bez vakcinacije, pojedinac je kao glineni golub, jer će se virus širiti i pronaći skoro sve ove jeseni i zime – upozorava Lon Simonsen, epidemiolog i profesorka Univerziteta Roskild u Danskoj.
Prema “Blumbergovim” podacima, do sada je u svijetu dato preko 5,66 milijardi doza vakcina. Ali, uspijeh imunizacije u nekim regionima – poput Evropske unije, Sjeverne Amerike i Kine – skriva neuspjeh u drugima. Većina zemalja u Africi dala je jedva toliko vakcina da pokrije manje od pet odsto svojih stanovnika sa dvije doze. Indija je pokrila svega oko 26 odsto, ukazuje “Blumberg”.
Erika Čarters, profesorka sa Oksforda, kaže da će se pandemija okončati u različito vrijeme na različitim mjestima, baš kao i prethodne epidemije.
“Vlade sada treba da odluče sa koliko mnogo bolesti im odgovara da žive”, kaže Čarters.
A pristupi se razlikuju. Dok neke zemlje ciljaju na nula zaraženih, malo je vjerovatno da će svijet u potpunosti iskoreniti virus. Nacije poput Danske i Singapura, koje su uspjele da relativno kontrolišu broj zaraženih, već se kreću ka post-pandemijskom budućnosti sa manje epidemioloških mjera. Kina, Hong Kong i Novi Zeland nastavljaju da rade na lokalnom eliminisanju virusa. Kao posljedica toga, oni će vjerovatno biti među poslednjima koji će ostaviti ometanje uzrokovano pandemijom.
“Završni proces neće biti uniforman”, kaže Čarters.
Verovatno će, kako zaključuje, biti haotičan, ostavljajući za sobom trajno nasleđe za godine koje dolaze.
“Do tada, većina nas će morati da se pripremi na još mjeseci pandemijskog stiska”, zaključila je
Hello my loved one! I wish to say that this post is awesome, nice written and include almost all significant infos. I would like to peer extra posts like this.