Borovinić Bojović: Više od 1.700 ljudi preminulo od malignih bolesti 2020, resursi usmjereni ka ranom otkrivanju

Prema podacima interaktivne internet platforme SZO, koja se bavi globalnom statistikom- GLOBOCANA, za 2020. godinu, u Crnoj Gori je od malignih bolesti oboljelo preko 3 000 osoba, a broj smrtnih ishoda za navedenu godinu je preko 1 700. Zato su u okviru Strategije za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti date osnovne smjernice za sveobuhvatni i koordinisani odgovor na sve veću zastupljenost nezarazanih bolesti u nacionalnoj zdravstvenoj patologiji, rekla  je dr Jelena Borovinić Bojović na otvaranju onkološkog sastanka pod nazivom: „Onko dani: U korak sa inovacijama“, koji tradicionalno organizuje kompanija Roche za širu onkološku zajednicu.

Ministarstvo zdravlja, sprovodeći politiku Vlade Crne Gore, u kontinuitetu radi na jačanju nacionalnih kapaciteta, promociji multisektorske saradnje, u cilju smanjivanja izloženosti štetnim riziko faktorima, jačanju zdravstvenog sistema i sistema praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva za kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su najzastupljenije maligne bolesti, kazala je ministarka zdravlja.

Naglašavajući da su poslije kardiovaskularnih oboljenja, maligne bolesti najčešće bolesti današnjice i predstavljaju globalni zdravstveni problem, ministarka je navela da u svijetu postoji značajan porast broja oboljelih od karcinoma, kao i da Svjetska zdravstvena organizacija predviđa do 2040. godine porast incidence malignih bolesti za 47%.

Ona je navela da, imajući u vidu činjenicu da se veći procenat pacijenata otkriva u uznapredovalom ili metastatskom stadijumu bolesti, Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Crne Gore, odnosno Institut za onkologiju, svoje resurse usmjerava u pravcu ranog otkrivanja bolesti, uz već postojeće inicijative ka dostpunosti adekvatnih terapijskih opcija.

“Za razliku od pasivnog pristupa u borbi sa pandemijom koji je bio dominantan prošle godine, kada je Klinički centar bio praktično zatvoren pola godine, 2021. godine zdravstveni sistem je zauzeo proaktivan pristup, nadoknadio većinu ogromnih listi čekanja i dalje nastavlja intenzivnim tempom, sa namjerom da hronične nezarazne bolesti konačno dobiju značaj koji im pripada. Takođe, pokrenuli smo ponovo tri skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva, koji su bili potpuno obustavljeni. Intenzivno se radi na promociji zdravih stilova života i edukaciji stanovništva, a polazni segment u svemu tome su nacionalni programi i strategije, kao krovni elementi razvoja zdravstvenog sistema”, naglasila je ministarka zdravlja.

Prateći globalnu statistiku vezano za porast incidence malignih bolesti ljekari Instituta za onkologiju, kako je kazala, svakodnevno rade na unaprijeđenju ishoda liječenja pacijenata u pravcu ranog otrkrivanja bolesti, pravovremene dijagnostke i adekvatne terapije koja podrazumjeva i dostupnost takozvanih inovativnih terapija.

“U proceduri je formiranje novog stručnog savjetodavnog tijela za kontrolu malignih bolesti, čiji je cilj unapređenje kvaliteta programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva, kao i tijela za unapređenje kvaliteta Registra za maligne neoplazme. Takođe, u bliskoj budućnosti Ministarstvo zdravlja će razmatrati formiranje i drugih radnih tijela koja do sada nijesu postojala, a koja će se baviti unapređenjem ostalih ključnih komponenti Nacionalnog programa za kontrolu raka. U planu nam je i izrada strateškog dokumenta za potpuniju razradu i ostvarivanje strateških ciljeva i aktivnosti za prevenciju i kontrolu malignih bolesti. U cilju adekvatnog vođenja podataka o broju, stadijumu, te ishodima liječenja, posebno inovativnim terapijama, formiran je Registar za karcinom dojke, koji je sada prilagođen formi Heliant informacionog sistema, a u toku je izrada još dva registra za melanom i karcinom ovarijuma”, istakla je ministarka zdravlja.

Pored toga, prema njenim riječima, oboljelima od malignih bolesti je kroz ažuriranu Listu ljekova obezbjeđena najsavremenija terapija, čijom primjenom se značajno unapređuje kvalitet života i produžava životni vijek.

“Lista lijekova, koja podrazumjeva dostupnost inovativnih ljekova za savremeni takozvani personalizovani pristup u onkologiji umnogome je ispred zemalja u regionu, a za pojedine lokalizacije, poput karcinoma dojke, ne zaostaje ni u odnosu na zemlje Zapadne Evrope”, poručila je ministarka Borovinić Bojović.