HRA: Ustavni sud utvrdio da su Borozanu prekršena ljudska prava, Radonjić procesuirao prijavu protiv policjskih službenika nakon 3,5 godine

Akcija za ljudska prava pozdravila je odluku Ustavnog suda Crne Gore kojom je utvrđeno da je Braslavu Borozanu povrijeđeno pravo iz čl. 28 Ustava Crne Gore i čl. 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, na zabranu mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, zbog toga što nije hitno sprovedena istraga po njegovoj prijavi zlostavljanja i mučenja protiv policijskih službenika u Centru bezbjednosti Podgorica u noći 9. oktobra 2015. godine. Borozana je zastupao advokat Dalibor Tomović za NVO Akcija za ljudska prava.

“Ustavni sud je utvrdio da Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici nije ispunilo svoju pozitivnu obavezu da zaštiti procesni aspekt prava na zabranu mučenja i hitno postupi po prijavi protiv policijskih službenika, zato što je državnom tužiocu Vukasu Radonjiću trebalo 3 godine i 6 mjeseci da odluči po toj prijavi (od 12. oktobra 2015. do 19. aprila 2019). Zakonski rok za odlučivanje državnog tužilaštva u takvom slučaju je mjesec dana”, navode iz Akcije za ljudska prava.

Sam Ustavni sud je odluku donio posle više od tri godine od podnošenja ustavne žalbe.

Dodaju da, osim toga što je našao povredu prava zbog toga što je istraga bila neefikasna, Ustavni sud je zaključio da je istraga sprovedena temeljito i da je bila nepristrasna, i nije utvrdio povredu materijalnog aspekta člana 3 Konvencije, jer je našao da tvrdnje o policijskom zlostavljanju nisu bile dokazane “van razumne sumnje”.

Akcija za ljudska prava smatra da su ovi posljednji stavovi Ustavnog suda neutemeljeni.

“U pogledu “temeljitosti” istrage, Ustavni sud je sasvim ignorisao to što državni tužilac nije odmah zatražio da se izuzmu snimci iz prostorije CB-a u kojoj je Borozan tvrdio da se zlostavljanje dogodilo, te da je državno tužilaštvo, sve u svemu, neopravdano zauzelo pasivan i potčinjen stav prema Upravi policije.

U pogledu “nezavisnosti i nepristrasnosti”, Ustavni sud nije uzeo u obzir da je isti državni tužilac postupao i u predmetu po krivičnoj prijavi Borozana protiv policije zbog zlostavljanja kao i u predmetu po prijavi policije protiv njega zbog napada na službeno lice, protivno standardima iz prakse Evropskog suda za ljudska prava. Konačno, Ustavni sud nije obrazložio zašto je zaključak o tome da zlostavljanje nije dovoljno dokazano zasnovao isključivo na zaključku tužioca o odbacivanju krivične prijave protiv policijskih službenika, uprkos nalazu vještaka koji je utvrdio da su Borozanu povrede nanijete pendrekom.

Ovo je četvrti slučaj u kome je Ustavni sud Crne Gore utvrdio kršenje zabrane mučenja od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici po ustavnim žalbama Akcije za ljudska prava. Prethodno je po našim žalbama utvrđeno da istraga nije djelotvorno sprovedena u slučajevima Miodraga Mija Martinovića, Momčila Baranina i Branimira Vukčevića”, navode iz Akciije za ljudska prava.

Podsjetimo dana 12.10.2015. godine, Braslav Borozan je podnio krivičnu prijavu protiv policijskih službenika zbog krivičnog djela zlostavljanje iz člana 166a st. 2 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog toga što je 9. 10. 2015. godine, pretrpio torturu u prostorijama CB Podgorica od policijskih službenika, o čemu postoji nalaz vještaka sudsko-medicinske struke.

Više od 42 mjeseca (više od tri godine), od podnošenja krivične prijave, tužilaštvo nije odlučivalo po krivičnoj prijavi Borozana Braslava, iako se radi o skraćenom postupku za koji je po čl. 256a st. 3 Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore predviđen rok od mjesec dana za odlučivanje po krivičnoj prijavi.

Braslav Borozan je podnio ustavnu žalbu U-III br. 1760/18 1.10.2018. godine, zbog nedjelotvorne istrage i torture koju je pretrpio. Po ovoj žalbi Ustavni sud je odlučio 23.06.2021, a odluku izradio skoro četiri mjeseca kasnije, 12.10.2021, a dostavio 18.10.2021. godine.

Nakon podnijete Ustavne žalbe, Osnovni državni tužilac je u prisustvu advokata Braslava Borozana dodatno saslušao policijske službenike 17.4.2019. i 18.4.2019.godine, odbacio krivičnu prijavu. Više državno tužilaštvo je nakon pritužbe Borozana, dana 23.5.2019. godine potvrdilo odluku Osnovnog tužilaštva.

Zbog toga što je dana 9.10.2015. godine, u istom događaju navodno nanio povrede policajcima u policijskoj stanici, isti tužilac Vukas Radonjić je u roku od 20 dana (30.10.2015), podnio optužni predlog protiv Braslava Borozana zbog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene radnje iz čl. 376 st.3 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Suđenje koje je počelo 7.12.2015. godine, prvostepeno je okončano 10.2.2020. godine i Braslav je osuđen na 8 mjeseci zatvora.

Suđenje je odloženo u periodu od godinu i po dana, od 26.4.2017. do 31.10.2019, jer je sud pokušavao da obezbjedi ključni dokaz: snimke video nadzora iz prostorija policijske stanice gdje je priveden i saslušavan Braslav Borozan i gdje se desio napad (sobe P 38 i 39).

Tužilaštvo je pribavilo samo snimke koji su pokrivali ulaz u zgradu CB Podgorica, centralni hodnik, i dio snimaka iz pritvorskih prostorija, ali ne i ključni snimak iz spornih prostorija u kojima Borozan tvrdi da se desio napad na njega (sobe P 38 i 39).

Vještak, kome je MUP poslije više od dvije godine dozvolio pristup serveru, ali samo sa nivoa klijenta, a ne i administratora, nije mogao da provjeri tvrdnje MUP i UP da li su kamere radile spornog dana, da li su zaista greškom bile podešene tako da ne pokazuju tačno vrijeme, da li je i ko manipulisao sa serverom, da li je snimljen materijal sa kamera iz sobe P 39 u bazi sistema MUP-a.

Sud je odbio da provjeri i da li je i vrijeme pregleda policijskih službenika i svjedoka, navedeno u izvještajima Kliničkog centra CG, zaista bilo kasnije od realnog vremena, kako su službenici policije tvrdili.

I pored jasnih opstrukcija, za koje je sud u postupku utvrdio da potiču od MUP-a u vezi rada sistema video nadzora, a koje su dovele do toga da nije utvrđeno da li su kamere radile spornog dana, i uprkos zaključku suda da je okrivljeni zaista postao žrtva nečovječnog postupanja policijskih službenika, sud je ipak prihvatio iskaze upravo svjedoka i svjedoka oštećenih policijskih službenika, koji, sve i da nijesu neposredno sprovodili mučenje Borozana, onda bar nijesu spriječili njegovo mučenje i nijesu kao svjedoci prijavili krivična djela svojih kolega-policijskih službenika, a što su bili dužni da učine.

Ni Viši sud u Podgorici nije odgovorio na ova ključna pitanja već je 4.6.2021.godine, potvrdio presudu Osnovnog suda.

Akcija za ljudska prava je zatim podnijela ustavnu žalbu protiv presuda Osnovnog i Višeg suda u Podgorici zbog povrede prava na pravično suđenje sa zahtjevom da se obustavi od izvršenja pravnosnažna presuda Osnovnog suda u Podgorici dok Ustavni sud ne odluči po ustavnoj žalbi.

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com