Nezaposlenost je najveći uzrok depresije u Crnoj Gori

Najveći izvor stresa, kada je u pitanju radno mjesto, jeste nezaposlenost, a bojazan najvećeg broja ljudi u Crnoj Gori trenutno je da će ostati bez posla, kazala je za Pobjedu profesorka psihologije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Jelena Mašnić.

Moderan način življenja donio je i nove opasnosti po zdravlje. Stiskaju nas brige, previše ili pak manjak posla, rokovi, obaveze, euri u novčaniku, cijene, porezi… Sve to neminovno dovodi do osjećaja “izluđenosti”, a to stanje se naziva stresom.

Mašnić za Pobjedu objašnjava da je stres posljedica stresogenog događaja “fiziološka i psihološka reakcija na nedostatak kapaciteta da se pojedinac adaptira na zahtjeve koji se pred njim postavljaju”.

“Pred pojedincem su svakodnevno postavljeni zahtjevi koji nerijetko prevazilaze njegove kapacitete, a stres je konstantan pratilac svakodnevnog funkcionisanja.

Događaji koji dovode do bolesti modernog doba nazivaju se stresorima, a savremene psihološke konceptualizacije ukazuju da na opažanje stresnosti situacije utiču osobine ličnosti pojedinca i sredinske okolnosti. U istraživanjima se među visokorizičnim događajima koji prouzrokuju stres izdvajaju smrt člana porodice i gubitak posla. Najveći mogući stresor koji je povezan sa radnim mjestom jeste nezaposlenost. Trenutno je bojazan najvećeg broja ljudi u Crnoj Gori da će ostati bez posla.

Najčešći izvori profesionalnog stresa su: strah od gubitka posla, premorenost, kratki rokovi, nedostatak podrške rukovodioca, nejasno postavljeni radni zadaci, nemogućnost napredovanja, slaba komunikacija sa kolegama na poslu, osjećaj da radnik ne može da vlada svojim vremenom i učinkom, nemogućnost da se utiče na način rada, osjećaj otuđenosti od menadžmenta firme, monotonija…”, objašnjava Mašnić.

Policajac i vatrogasac najstresnije profesije

Na spisku najstresnijih poslova prvo mjesto zauzimaju vatrogasci i policija. Razlog je što ljudi iz te profesije svakodnevno rizikuju život. Uz posao kojim se bave, svjedoci su raznih nesreća čiji ih prizori dodatno traumatizuju.

Za njima su odmah ljekari koji se svakodnevno susrijeću sa stresom budući da su životi pacijenata u njihovim rukama. Treće mjesto pripada nastanvnicima i profesorima jer se rad u edukaciji djece svrstava u najdepresivnije poslove.

Osim što su odgovorni za obrazovanje djece, prosvjetari su ograničeni mnogim pravilima, a posao često nose kod kuće.

Ljudi koji se bave finansiranjem i knjigovodstvom zauzimaju četvrto mjesto, jer novac i stres idu zajedno. Očekuju se dobri rezultati, a najmanja greška može skupo koštati.

Rad u domu za starije je takođe na ovom spisku jer je posao koji je vezan za bolesne ili nepokretne ljude koji zahtijevaju puno pažnje.

Socijalni radnici su takođe u ovoj odredbi iz razloga što se njihov posao veže za surovu realnost budući da rade sa zlostavljanom ili napuštenom djecom, a za to treba imati čvrst karakter i psihičku snagu.

Novinari i umjetnici su ljudi koji se bave nestabilnim poslom bez fiksnog radnog vremena i ukoliko novčana naknada kasni, česte su depresije. Konobari rade težak i slabo plaćen posao koga odlikuje rad sa ljudima različitih karaktera i vaspitanja, dok se administrativni poslovi vežu za konstantno primanje naredbi koje podrazumijevaju obavljanje njihovih privatnih poslova.

Mehaničari i vodoinstalateri su ljudi bez radnog vremena i koji obavljaju posao u lošim uslovima, a pri tome su još i loše plaćeni.