ALARM: Crnogorskim maslinama prijeti smrtna opasnost! Maslinari u panici
Crnogorskim maslinama prijeti smrtna opasnost! Maslinari u regionu, pa i Crnoj Gori, s razlogom su zabrinuti zbog mogućnosti da se pojavi bakterija koja je već poharala jug Italije.
Bakteriju koja uzrokuje bolest, prenosi cvrčak što dovodi do sušenja cijelog stabla masline.
Kad dođe kukac, on se nasadi na list, maslina se zarazi i nakon toga spasa više nema. Bolest je najopasnija kad se pojavi ako su u pitanju sadnice.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obavijestilo je javnost da postoji veliki rizik od unošenja štetnog organizma Xylella fastidiosa iz Italije na teritoriju Crne Gore.
“Na jugu Italije, u pokrajini Puglia pojavila se bolest brzog sušenja masline koju prouzrokuje ova fitopatogena bakterija. Osim na maslini, prisutnost bakterije potvrđena je i na još nekoliko biljnih vrsta, uključujući badem i oleandar, na kojima su primijećeni simptomi kao što je uvenulost rubova listova i brzo propadanje. Kako sprovedene fitosanitarne mjere nijesu dale očekivane rezultate oko 800 hiljada osušenih stabala maslina iskrčeno je u Italiji”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Francuska je objavila “trgovinski rat” Italiji time što je najavila zabranu uvoza povrća iz Pulje na jugu Italije gde se gotovo milion stabala maslina suši zaraženo patogenom bakterijom. Bakgterija je napala deset odsto maslina a šteta se mjeri stotinama miliona evra.
Na osnovu analize rizika, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Fitosanitarna uprava pripremila je Naredbu o zabrani unošenja bilja Catharanthus G. Don, Nerium L., Olea L., Prunus L., Malva L., Portulaca L., Quercus L., i Sorghum L. porijeklom iz Italije – pokrajina Puglia.
O pripremljenoj Naredbi obavještena su fitosanitarna inspekcija i uvoznici sadnog materijala. Za fitosanitarnu inspekciju pripremljeno je uputstvo sa kratkim informacijama o štetnom organizmu Xylella fastidiosa.
U narednom periodu fitosanitarna inspekcija će prilikom unošenja sadnog materijala – biljaka domaćina porijeklom iz dijelova Italije za koje nije na snazi zabrana unošenja, osim pregleda dokumentacije, vršiti detaljni zdravstveni pregled na prisustvo Xylella fastidiosa. Osim pojačane kontrole prilikom unošenja sadnog materijala, pojačaće se i unutrašnja kontrola u vrtnim centrima i rasadnicima na već unešenom sadnom materijalu porijeklom iz Italije.
U Program fitosanitarnih mjera za 2015. godinu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Fitosanitarna uprava uvrstila je i program praćenja ovog štetnog organizma na teritoriji Crne Gore.
INFORMACIJE O ŠTETNOM ORGANIZMU Xylella fastidiosa (WELL I RAJU)
Status štetnog organizma
Xylella fastidiosa (Well i Raju) je karantinski štetni organizam koji se nalazi na Listi I.A Odjeljak I Pravilnika o fitosanitarnim mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i suzbijanje štetnih organizama i listama štetnih organizama bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom („Sl.listCG”, br. 39/11 od 04.08.2011.godine), što znači da ovaj štetni organizam nije prisutan na teritoriji Crne Gore.
Određeno bilje – domaćini štetnog organizma
Xylella fastidiosa je poznata kao polifagni štetni organizam na mnogim vrstama sadnog materijala. Xylella fastidiosa je domaćin određenog bilja namjenjenog sadnji, osim sjemena, sljedećih rodova: Catharanthus G. Don, Nerium L., Olea L., Prunus L., Vinca L., Malva L., Portulaca L., Quercus L. i Sorghum L., u skladu sa Odlukom Evropske Komiije o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja u Evropsku Uniju štetnog organizma Xylella fastidiosa (Well i Raju) (2014/497/EU).
Osim određenog bilja koje je navedeno u Odluci Evropske Komisije, Xylella fastidiosa je fitopatogena bakterija koja ima mnogo širi krug domaćina. U svijetu postoji veći broj primjera da su različiti sojevi ove bakterije uništili velike poljoprivredne površine. Najstariji poznati primjer je pojava bolesti vinove loze koja je bila poznata po nazivu Californian vine disease u Kaliforniji krajem 19. vijeka, kasnije nazvana Pierce’s disease (Pierceova bolest).
Krajem XX vijeka potvrđena je i kao uzrok epidemijske bolesti nazvane citrus variegated chlorosis u zasadima pomorandži u Brazilu. Uzrokuje i bolesti almond leaf scorch na bademu u Iranu i Turskoj. Na evropskom se kontinentu prvi i jedini put spominje pojava Pierceove bolesti na vinovoj lozi na Kosovu prije 20 godina (Berisha i sur., 1998). Kako do 2013.godine nije bilo drugih nalaza u Europi, pretpostavlja se da se štetni organizam tada nije udomaćio.
Simptomi
X. fastidiosa se razvija isključivo u ksilemu biljke. Simptomi koje uzrokuje X. fastidiosa posljedica su blokade ksilema u kojem se umnožava. Biljke domaćini bakterije X. fastidiosa mogu biti zaražene, a da ne pokazuju vidljive simptome. Na maslini simptomi počinju sa promjenom boje i otpadanjem lišća, uvenućem i sušenjem vršnih mladara i izbojaka smještenih u gornjem dijelu krošnje, sušenjem i propadanjem mladara i grana i pojavom nekroza.
Početni simptomi rubne nekroze na lišću masline Rubne i vršne nekroze na lišću masline,
Salento, Italija (snimio M. Bjeliš) Salento, Italija (snimio M. Bjeliš)
Kod vrsta iz roda Prunus nakon infekcije sa X. fastidiosa dolazi do pojave simptoma koji se uočavaju u vršnoj nekrozi lista, a na zaraženim stablima trešnje zabilježena je pojava rijetke krošnje i sušenje pupoljaka (Saponari i sur., 2014c).
Simptomi vršne nekroze na listu trešnje (Morelli, 2014)
Tipični simptomi na oleanderu nakon infekcije sa X. fastidiosa je rubna nekroza lista i pojava blijeđenja glavnog lisnog nerva (Boscia, 2014; Boscia i sur., 2014a).
Rubna nekroza lista oleandera – specifični simptom prisustva X. Fastidiosa Salento, Italija
Na zaraženim biljkama Polygala myrtifolia L. javljaju se simptomi sušenja grana i paleži na listovima, a na grmovima vrste Westringia fruticosa W. javlja se hloroza i sušenje listova (Saponari i sur., 2014c).
Prenošenje i širenje štetnog organizma
Bakterija Xylella fastidiosa se iz zaraženih u nezaražena područja može proširiti zaraženim sadnim materijalom ili insektima-vektorima koji su prenešeni zajedno sa materijalom. Unutar zaraženog područja i na manje udaljenosti glavni način širenja je lokalno prisutnim insektima-vektorima.
Bakterija Xylella fastidiosa se prenosi insektima-vektorima koji ishranom usvajaju bakterije iz ksilema i na taj način prenose bakterije iz zaraženih biljaka domaćina na zdrave. Vrste iz reda Hemiptera podreda Cicadomorpha koje pripadaju familijama Cicadidae, Aphrophoridae, Cercopidae i Cicadellidae smatraju se potencijalnim vektorima bakterije Xylella fastidiosa.
Xylella fastidiosa se održava i širi insektima vektorima i zaraženim biljnim materijalom (biljkama domaćinima). Istraživanja u Italiji potvrdila su da je maslina glavni izvor zaraze za sekundarno širenje bakterije (Boscia, 2014; Martelli, 2014).
Uzorkovanje biljnih dijelova
Xylella fastidiosa je bakterija koja se razvija isključivo u ksilemu biljke. S obzirom na to da bakterija nije sistemično prisutna u cijeloj biljci, potrebno je uzimati uzorke koji su što bliže dijelovima krošnje na kojima su vidljivi simptomi. Xylella fastidiosa može da bude prisutna u biljci domaćinu, a da još nije došlo do ispoljavanja simptoma, tako da bi trebalo u skladu sa analizom rizika uzimati uzorke i na latentnu zarazu. U tom je slučaju potrebno uzeti dijelove grančica sa listovima sa više mjesta na biljci (zbog nejednake raspodjele štetnog organizma u biljkama, uzorak treba uzeti sa različitih strana krošnje kakao bi se smanjio rizik od lažnih negativnih rezultata). Iz uzorka biljnog materijala, za laboratorijske analize koristi se dio lista sa peteljkom i glavnim lisnim nervom.
