Intervju sa Biljanom Pejović: Stigli smo do ere gdje figura žene mora da ojača

„Žena stoji, kao kapija, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta“, kaže nobelovac Ivo Andrić.

Biljana Pejović je nesumnjivo neko ko je u poslednje vrijeme prepoznatljiv po pitanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori. Za portal “Volim Podgoricu”, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, govori o položaju žena u Crnoj Gori. Skromnost je temelj vrlina, a naša sagovornica u ovoj priči je definitivno dokaz istog.
Biljana Pejović je stekla visoko obrazovanje na Pravnom fakultetu u Podgorici. Postidiplomske studije, završila je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Od oktobra 2013. obavlja poslove u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, gdje je načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti, kao i menadžerka za implementaciju IPA projekata.

U prvom Ustavu FNR Jugoslavije 1946. stoji: „Žene su ravnopravne s muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno – političkog života“.  Dakle, do tog istorijskog momenta, dame na našim prostorima nisu imale pravo glasa.
„Žene su jednake muškarcima i kao takve morale su uvijek imati ista prava. Zato i čudi, da ne kažemo nešto teže, da su u Švajcarskoj, u srcu naše Evrope, referendumom ostvarile pravo glasa tek 1971. Zaista, napredovali smo u pravima žena, što Evropa prepoznaje i podržava”, počinje priču Pejovićeva i daje najbolje odgovore na postavljena pitanja.

Koje su nadležnosti Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti ?

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava koje Zakon o rodnoj ravnopravnosti prepoznaje kao jedan od glavnih institucionalnih mehanizama za ostvarivanje mehanizama rodne ravnopravnosti, kroz sprovođenje svojih nadležnosti, usmjerava svoje aktivnosti, prije svega na unaprijeđenje stanja u ovim oblastima kroz organizovanje edukacija, istraživanja i kampanja za različite ciljne grupe involvirane u ostavrivanje politike rodne ravnopravnosti i to u onim oblastima gdje postoji evidentno rodna neravnopravnost, nadležnosti Odjeljenja su najprepoznatljivije. Tu, prije svega, mislim na oblasti unapređenja ekonomskog i socijalnog položaja žena, veću vidljivost u javnom i društvenom životu, te u oblasti jačanja prevencije i spriječavanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Statistika ukazuje da su žene u javnom i političkom životu nedovoljno zastupljene, njihova ekonomska moć nije dovoljno jaka, dok po broju žrtava nasilja, zaista nisu u zavidnom položaju. Po zastupljenosti u nacionalnom Parlamentu sa podatkom od 17% Crna Gora zauzima tek 95 mjesto, dok je u regionu ubjedljivo posljednja. U ekonomskom pogledu, svega 4% žena su vlasnice nekretnina, a 9,6% žena vlasnice su sopstvenih biznisa. Svaka treća žena je pretrpela neki vid nasilja, dakle 86% žena su žrtve porodičnog nasilja.

Kakav je položaj žena danas na našim prostorima ?

Istorija je svjedok teških uslova bitisanja žene u Crnoj Gori. Danas su stvari ipak bitno drugačije. Uloga žena u crnogorskom društvu se značajno promijenila, što potvrđuje činjenica da je veliki broj žena aktivan u političkom i javnom životu, ekonomiji, u sferi umjetnost i kulture. One danas u preko 60% slučajeva završavaju fakultete, tako da u odnosu na muškarce, u oblasti obrazovanja, moramo konstatovati da one dominiraju. Dakle, jasno je da žene same sebi stvaraju pretpostavke za emancipaciju i podjednaku raspodjelu resursa i moći u svim segmentima života u Crnoj Gori. Naš cilj je da prije svega skrenemo sa crnogorskog društva ka pravednijem i korektinjem, a iznad svega smislenijem tretmanu pojma i uloge žene u našem društvu. Odjeljenje za rodnu ravnopravnost je tokom protekle decenije intenzivno učestvovalo u donošenju i sprovođenju politika rodne ravnopravnosti, kroz partnerstvo sa državnim organima, nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima i pravima žena, političkim partijama, medijima i sindikatima, kao i kroz saradnju sa međunarodnim organizacijama.

Šta je imperativ kada je u pitanju rodna ravnopravnost?

Pokušavamo da skrenemo pogled našeg društva, ka pravednijem i korektinjem, a iznad svega smislenijem tretmanu pojma i uloge žene u našem društvu. Rodna ravnopravnost po definiciji predstavlja jednakost muškaraca i žena. Često čujemo pogrešna tumačenja poput rodna ravnopravnost jednakost su prava žena. Ne, ovaj pojam se jednako odnosi na oba pola samošto su žene u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce, pa su i zalaganja ka uravnoteženosti snažnija u dijelu unaprijeđenja ženskih ljudskih prava. Kada shvatimo suštinu priče o rodnoj ravnopravnosti, učinili smo veći dio posla. Samo je potrebno biti informisan u dovoljnoj mjeri i u pravo vrijeme.

Kako komentarišete nedovoljnu zastupljenost žena u društvu, pogotovo u politici?

Njihova zastupljenost evidentna je na mjestima koja su hijerarhijski niže postavljena. Navešću podatak, da kada je riječ o organima državne uprave, onda se tu žene nalaze uglavnom na mjestima generalnih direktorica (bivše mjesto pomoćnice ministra), dakle na onim mjestima gdje se najviše sprovode politike, gdje je odgovornnost u smislu kvantiteta i kvaliteta posla primarna, što znači da je njihova sposobnost prepoznata i da su iz tog razloga uključene u sistem. U Crnoj Gori, žene su zastupljene preko 60% kada su u pitanju pravosudne funkcije, pozivi sudije i tužitelja koji su takođe od visoke odgovornosti.
Žene su na čelu resora odbrane, nauke, a takođe imamo i ministarku bez portfelja u Vladi Crne Gore. Imamo i potpredsjednicu Vlade Crne Gore, koja je u Vladi izbornog povjerenja, obavljanjem ove značajne političke funkcije dokazala da žene jednako mogu vršiti izvršnu vlast kao i muškarci. Podatak da je žena na čelu resora odbrane, u trenutku kada je Crnoj Gori upućen poziv za članstvo u NATO alijansu, od posebne je važnosti, tim prije što je na toj poziciji do sada uvijek bio muškarac.
Godina 2016. bi trebala da bude godina svjetskih liderki. Kancelarku Angelu Merkel već neko vrijeme nazivaju najmoćnijom ženom Evrope. Nedavno joj se i pridružila Tereza Mej, a SAD bi krajem godine, izborom Hilari Klinton trebalo da dobiju prvu predsjednicu u istoriji ove najmoćnije države u svijetu. Postignuća i doprinosi tih žena su još izraženiji s obzirom na to koliko su žene slabo zastupljene upravo u ovim zemljama. U Njemačkoj žene čine oko 37% poslanica Bundestaga, u Britaniji ih u parlamentu ima oko 29%, a u SAD tek 19%.

Vjerujete li da su žene kroz istoriju bile u stanju da mijenjaju poredak ?

Duga je lista žena koje su vladajući donosile promjene i prosperitet svog naroda. Bila bi nepravda nepomenuti reformatorku Mariju Tereziju koja je spasila i održala veliku Habsburšku Monarhiju. Da nije bilo Izabele Prve, Kolumbo ne bi pronašao Ameriku. Još u antičkoj Grčkoj, Hipatija iz Aleksandrije je u petom vijeku bila posljednja upavnica Aleksandrijske biblioteke. Petnaest vjekova kasnije, i Marija Kiri će svojim pronalscima mijenjati nauku, biti dobitnica dvije Nobelove nagrade. Aspazija iz Mileta je bila znana kao prva dama Atine. Nije prihvatala nepisani zakon, onaj da žena mora biti i samo boraviti kod kuće. Izborila se da i žene imaju pravo na obrazovanje. Čitav jedan milenijum kasnije, bilo je potrebno Klari Cetkin, Aleksandri Kolontajn i ostalim heroinama, da se izbore za jednako pravo glasa, obrazovanja i zapošljavanja. Kleopatra – kći boga sunca, vladala je i uvećela egipatsko carstvo, odolijevala čak i velikom Rimu. Caricu Teodoru, iako nije bila plemićkog roda, istorija prepoznaje i po hrabrosti i odvažnosti, kojoj može zavidjeti i sami Leonida. Još jedna hrabra žena sirotinjskog roda je mijenjala svijet i istoriju, spašavajući Francusku, Jovanka Orleanka.
Dakle, žene su štaviše kreirale istoriju svijeta.

Koji grad je do sada najviše uradio nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji u oblasti rodne ravnopravnosti?

Zaključno sa 2015. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je zajedno sa Misijom OSCE u Crnoj Gori, potpisalo Memorandum o saradnji u oblasti rodne ravnopravnosti sa svim lokalnim samoupravama. Ne bih o tome koliko je koja opština uradila, jer je planirana analiza sprovedenih aktivnosti iz potpisanih memoranduma, do kraja ove godine. Analiza će pružiti tačne podatke, ali ovom prilikom moram da naglasim da pojedine opštine, kao Bar, Bijelo Polje, Nikšić, Budva, Cetinje, Kotor, Herceg Novi, Tivat, Mojkovac imaju veoma zapažene rezultate u pravcu unaprijeđenja institucionalnih i normativnih mehanizama za rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou. Nabrojavši ih na ovaj način, vidite koliko nije jednostavno izdvojiti samo jednu. Ne mogu da ne pomenenm Glavni grad iz razloga što je to dobar primjer da je, nakon potpisivanja Memoranduma, u vrlo kratkom roku, započeta realizacija onoga je Memorandum predvidio. Ovdje ističem Lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost koji je usvojen relativno brzo nakon potpisivanja.

Koliko je važna uloga crnogorskih medija kada je u pitanju rodna ravnopravnost?

Mediji, kao sedma sila, predstavljaju direktne aktere svih demokratskih procesa i promovisanja svih demokratskih principa, a posebno ljudskih prava i sloboda i antidiskirminacije i jednakih mogućnosti. Koliko su važni mediji, moram da podsjetim na sledeće: Vlada Crne Gore je usvojila nacionalni Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti (PAPRR) za period od 2013.-2017. godine, koji predstavlja razvojni dokument za implementaciju politike rodne ravnopravnosti, a zasnovan je na međunarodnim i domaćim pravnim izvorima koji tretiraju problematiku rodne ravnopravnosti. PAPRR se donosi za period od četiri godine i od devet oblasti u kojima se djeluje u cilju postizanja rodne ravnopravnosti, jedna je oblast: mediji i kultura gdje je neophodno sprovoditi politiku rodne ravnopravnosti.
Takođe, pitanje odnosa medija i rodne ravnopravnosti aktuelizovano je i kroz pregovaračka poglavlja, i želim da vam saopštim da je u Akcionom planu za pregovaračko poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava, kao jedna od aktivnosti prepoznata upravo aktivnost sprovođenja edukacija novinara i novinarki u medijskim kućama o rodnoj ravnopravnosti. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava realizuje brojne aktivnosti koje su usmjerane na edukaciju i podizanje svijesti o značaju rodne senzibilizacije medija, kao i uspostavljanje kontinuirane komunikacije sa medijima u cilju integrisanja politike rodne ravnopravnosti u medijske programske koncepcije i sadržaje.

Kada se može očekivati da rodna ravnopravnost u Crnoj Gori bude na nivou Evropske unije?

Crna Gora je stvorila dobar zakonodavni i institucionalni okvir za postizanje jednakih mogućnosti, i na državi je, kao i na svima nama, da se prema tome odnosimo odgovorno, odnosno da sprovodimo ono što predviđa domaće i međunarodno zakonodavstvo.
Moram da naglasim da smo lex specijalis Zakon o rodnoj ravnopravnosti, čije smo izmjene i dopune, usvojili juna 2015. godine, usaglasili sa EU direktivama, odnosno stadardima koji propisuje EU kada je u pitanju antidiskriminaciono zakonodavstvo, posebno ono koje se odnosi na jednake mogućnosti. Ono što je važno jesu imperativi postavljeni ovim međunarodnim dokumentima, a koji se tiču ekonomskog osnaživanja žena, veće političke participacije žena i sprječavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i eliminacije svih oblika diskirminacije po osnovu pola, dakle uspostavljanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene. Samo ću pomenuti neke od ovih međunarodnih akata: CEDAW konvencija, Istanbulska konvencija, Univezalna deklaracija o ljudskim pravima, Rezolucija 1325. i druge. U oktobru 2015. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u saradnji sa resornim organima državne uprave i nevladinim organizacijama, pripremilo II Periodićni izvještaj o sporvođenju CEDAW konvencije, koji je Vlada Crne Gore usvojila i koji je poslat CEDAW komitetu na razmatranje. Ovaj izvještaj sadrži sve ono što je postignuto u periodu od 4 godine na planu rodne ravnopravnosti i antidiskriminacije po osnovu pola. Nedavno je Crna Gora dobila poziv da predstavi ovaj Izvješaj u julu 2017. godine pred CEDAW Komitetom.
Dakle, evidentno je da kao država uvodimo sve one međunarodne modele i standarde koji nas približavaju EU. To je jedan proces koji će biti naročito intenziviran narednih godina, a verifikacija svega toga će biti zatvaranje pregovaračkih poglavlja i tu prije svega mislim na poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje i 23 Pravosuđe i temeljnja prava gdje unapređivanje rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti zauzimaju veoma važno mjesto. I kada je u pitanju ovaj proces, moram reći da veliku podršku realizaciji svega onoga što nam predstoji imamo od strane Evropske komisije, Savjeta Evrope i agencija UN sistema, prije svega naših stalnih partnera kancelarije UNDP–a i Misije OSCE u Crnoj Gori.

Za kraj, Vaša poruku ženama u Crnoj Gori ?

Još uvijek je potrebno mnogo truda da se promijeni svijest, da se ulože veliki napori kako bi se postigla rodna ravnopravnost na svim poljima, međutim, napominjem da ne smijemo ignorisati potencijal i kapacitet žena ukoliko želimo demokratsko društvo. Konačno smo stigli do ere gdje figura žene mora da ojača i da se skloni sa margine. Informisanost je prvi korak u ostvarivanju ženskih prava u ekonomskom smislu.

Autorka: Hajdana Simović