I za javnog izvršitelja obavezan pravosudni ispit
Javni izvršitelj moraće da ima položen pravosudni i ispit za javnog izvršitelja, predviđeno je izmjenama Zakona, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
Prema dosadašnjoj odredbi, za obavljenje ove funkcije bio je potreban jedan od ovih ispita.
Novina je da se kao uslov za imenovanje za izvršitelja traži da lice nije razriješeno kao javni izvršitelj, notar, sudija ili državni tuzilac.
„U cilju usklađivanja Zakona sa Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta od 12. decembra 2006. godine o uslugama na unutrašnjem tržištu, postavljenje za javnog izvršitelja biće omogućeno i državljanima države članice Evropske unije“, kaže se u obrazloženju.
Najznačajnije zakonske promjene odnose se na unapređenje dosadašnjih i propisivanje novih odredbi koje se odnose na disciplinske povrede i disciplinski postupak javnih izvršitelja.
Propisuju se disciplinske mjera za lakše, teže i najteže povrede izvršiteljske dužnosti. Kao najlakša disciplinska mjera za lakše povrede izvršiteljske dužnosti predložena je opomena i novčana kazna, za teže disciplinske povrede novčana kazna do 24 prosječne mjesečne zarade sudije osnovnog suda.
Kao disciplinska mjera za najteže povrede izvršiteljske dužnosti predloženo je razrjesenje, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe javnih izvršitelja koje bi mogle dovesti do narušavanja pravne sigurnosti i vladavine prava.
Zakonom je predviđeno da postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnog izvršitelja za lakše i teže disciplinske povrede vodi i odluku donosi prvostepena disciplinska komisija.
Nju čine tri člana koje imenuje ministar. Jedan je predstavnik osnovnog suda, koga predlaže Sudski savjet, drugi državnog tužilastva koga predlaže Tuzilacki savjet i treći javni izvršitelj, na predlog Komore.
Izmjenama zakona o javnim izvršiteljima predvideno je da se protiv odluke prvostepene disciplinske komisije u roku od osam dana može izjaviti prigovor drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
Nju čine tri člana koje imenuje ministar. Jedan član je predstavnik Vrhovnog suda Crne Gore koga predlaže Sudski savjet, drugi Specijalnog državnog tužilaštva koga predlaže Tužilacki savjet, a treći je javni izvršitelj, na predlog Komore.
Precizira se da se državljanin države članice Evropske unije može imenovati za javnog od dana pristupanja Crne Gore EU.
Javni izvršitelji imenovani u skladu sa vazećim Zakonom koji ne ispunjavaju uslove za imenovanje dužni su položiti pravosudni, odnosno ispit za javnog izvrsitelja uroku od godinu od stupanja na snagu npvog zakona.
„Ukoliko to ne učine u propisanom roku odlukom ministra pravde prestaje im izvršiteljska djelatnost“, kaže se u zakonskom obraloženju.
Javni izvršitelji uvedeni su crnogorski pravni sistem krajem 2013. godine, sa ciljem da se riješi značajan problem velikog broja neizvršenih izvršnih predmeta i dugog trajanja postupka.
Oni su počeli sa radom 7. aprila 2014. godine. Ministar pravde je te i 2015. godine imenovao ukupno 29 javnih izvršitelja.
(Cdm)
