On je istakao da je kriza u Crnoj Gori ozbiljna i da vlast mora preuzeti odgovornost za njeno prevladavanje.

” Objektivno, na potezu je vlast, koja treba na javno ozbiljan način da odgovori na tri zahtjeva opozicije i time preuzme odgovornost za svoje odluke. Žao mi je što je Markovićeva poslednja izjava bila prilično neozbiljna i veoma daleko od državničke, a na nivou otužnih i sve nervoznijih dnevnih prepunavanja sa raznih strana. I pored umjesnog pitanja o stepenu njegove autonomnosti u odlučivanju, teško je povjerovati da on nije svjestan ozbiljnosti stanja u zemlji i urgentnosti potrebe da se izađe iz teške i sve riskantnije krize. Zato umjesto demagoških priča o nekim pozivima opoziciji i simuliranja normalnosti stanja u zemlji poslije 16. oktobra, premijer Marković treba javno da saopšti precizan stav Vlade o zahtjevima opozicije u vezi sa načinima prevazilaženja teške krize i da pred domaćom i međunarodnom javnošću preuzme odgovornost za dalje procese i posledice u zemlji”, ocijenio je Lekić.

Kako je dodao, pored istrajavanja na zahtjevu za ispunjavanje tri poznata zahtjeva, opozicija treba javno da izrazi otvorenost za javni dijalog sa vlašću kako bi se, u interesu zemlje, pronašao konsenzus.

“Eventualna nespremnost opozicije za dijalog koji bi vodio rješavanju krize mogala bi da bude kontraproduktivna za imic opozicionih subjekata na međunarodnom i unutrašnjem planu.To bi se mogalo shvatiti kao nezainteresovanost da se riješi kriza, ili kao demagoško-kalkulantski potez sa ciljem nekog parcijalnog populističkog efekta”, naglasio je lider Demosa.

On vjeruje da će opozicija biti na visini zadatka u ovom delikatnom trenutku.

Lider Demosa je istakao da je odlukom o ulasku Crne Gore u NATO, donijetom u krnjem parlamentu, bačena, nablaže rečeno, velika tamna sjenka na nedemokratsku operaciju uvođenja države u Alijansu bez konsultovanja građana.

“Tamne sjenke su očigledne na domaćem planu, a rekao bih i na međunarodnom, jer ostaje činjenica da su članice NATO-a, inače javni zastupnici pedagogije demokratije, na određeni način podržale donošenje te odluke u polupraznom parlamentu. Time su stvorene nove podjele u crnogorskom društvu. Bolje reći, imamo samo transformaciju podjela, i to je jedna od metoda vladanja, pa i nešto šireg političkog ponašanja u Crnoj Gori. Sve se moglo izbjeći organizovanjem referenduma. Zalaganje demokratske javnosti za referendum nije bilo usmjereno protiv mogućeg članstva u NATO-u. Pobjedila bi narodna volja i imali bismo stabilno rješenje”, naglasio je Lekić.

Kako je dodao, pošto su Crnu Goru prethodno odbranili od Slovenije i Hrvatske, a zatim i od Srbije, visoki predstavnici vlasti, a neki od njih su u isti mah akteri svih ovih navodnih bitaka, ali i kontinuirane korupcije i kriminalizacije crnogorskog društva, opet su u propagandno-patriotskoj ulozi, opet na braniku zemlje, ovoga puta braneći Crnu Goru od Rusije, a primarni cilj svega je ostajanje na vlasti.

“Političko-medijsko prejudiciranje istine o navodnom državnom udaru prije sudskog ishoda je očigledno nipodaštavanje pravnog sistema i sucskotužilačkih institucija. Visoki predstavnici vlasti su već mnogo puta pokazali da ne poštuju princip podjele vlasti, a pogotovo da ne poštuju sudsku vlast kao autonomnu. Vlast želi da nastavi, nažalost, dugu tradiciju političkog upravljanja sudskom vlašću”, ocijenio je Lekić.

Kako je zaključio, zato je logično očekivati da se čuje javni glas i poruka sa nekog nivoa pravosudnih institucija koji bi podsjetio predstavnike političke vlasti da je njihov zadatak da rješavaju nagomilane probleme ovog društa i da nemaju pravo da svakodnevno sude i presuđuju po svojim političkim motivima.

(DAN)