GRAĐANI MOGU DA BUDU “MIRNI”

Crnogorski građani mogu biti “mirni“ kada je u pitanju hrana dostupna na tržištu, poručuju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Kažu da i pored ograničavajućih kapaciteta u ljudstvu i finansijama, rade sve kako bi turistička sezona protekla nesmetano u dijelu bezbjednosti hrane.

U tom smislu, pojačan je inspekcijski nadzor na graničnim prelazima, Primorju, te Žabljaku i Kolašinu. Pod lupom inspektora posebno su privremeni objekti u kojima se prodaju voće, povrće, sladoledi, zatim pekare, pijace, ali i restorani.

Obezbijediti kompletnu kontrolu hrane koja se nalazi na crnogorskom tržištu, najveći je izazov sa kojim se suočavaju nadležni, kaže u razgovoru za Dnevne novine prva žena Uprave Vesna Daković.

“Treba imati u vidu da su inspektori iz Uprave za inspekcijske poslove prešli u Upravu za bezbjednost hrane od 1. juna, te da smo trenutno u procesu organizacije i reorganizacije, jer pokušavamo sve stvari da postavimo na svoje mjesto. To, naravno, radimo ubrzano posebno zbog turističke sezone. Stoga nam je trenutno najveći izazov da sa 13 inspektora pokrijemo kontrolu kompletne hrane koja se nalazi na tržištu”, kazala je Daković.

Svjesna da to baš i nije lak posao, imajući u vidu ograničavajuće kapacitete, Daković kaže da su za sada dobro “pokrili” granične prelaze, te da im za ostalo treba još malo vremena.

“Ono za šta smo potpuno spremni jesu granični prelazi. Mi smo i prije nego su inspektori prešli kod nas, odredili da na pojedinim graničnim prelazima povećamo broj inspektora, što je važno zbog sezone i turista, ali i nesmetanog protoka roba koje mi kontrolišemo. Što se tiče ostalog dijela same turističke sezone tu nam treba još malo vremena da bismo bili potpuno spremni. U ovom trenutku radimo na ujednačavanju principa na koji način će inspektori da kontrolišu svu hranu. Sada imamo mogućnost da šaljemo naše mobilne timove koji će kontrolisati hranu na čitavom Primorju, zatim na Žabljaku, u Kolašinu, ali na način što će ići jedan dan jedan grad, drugi dan drugi grad po više inspektora. To je ono što nam trenutno naše mogućnosti, što se tiče broja ljudi koje imamo na raspolaganju u dijelu inspekcije, finansijskih sredstava, automobile, omogućavaju”, objašnjava Daković.

Uvjerena je, pak da će uspostaviti sistem koji će podrazumijevati da inspektorii budu konstantno na terenu, shodno nadležnostima. Na pitanje koliko bi bilo dovoljno inspektora za kontrolu hrane, da bi čitav sistem nesmetano funkcionisao, Daković kaže da koliko god da ih ima, malo je.

“Inspektora nikad nema dovoljno. Na raspolaganju trenutno imamo 13 inspektora za hranu. Na to će biti raspoređen još jedan dio inspektora koji su sada u veterinarskoj inspekciji koji će kontrolisati hranu životinjskog porijekla”, kazala je ona.

Objašnjavajući kako sistem kontrole hrane funkcioniše, pomoćnica direktorice Uprave za bezbjednost hrane Biljana Blečić kaže da je vrijeme pred sezonu i sama turistička sezona, vrijeme kada imaju potrebu da pojačaju inspekcijski nadzor zbog povećanog prometa hrane, visokih temperatura, samim tim i većeg rizika od mogućnosti pojave opasnosti od hrane.

“Da bi sve to bilo pod kontrolom, naša obaveza je da uspostavimo dobar sistem organizacije, da sa aspekta rizika definišemo šta je to predmet nadzora, gdje se opasnosti mogu prvo pojaviti i da to provjerimo određenim inspekcijskim metodama i tehnikama. Znači postoji više rizična hrana, koju trebamo više pratiti“, kaže Blečić.

U tom smislu predmet pojačane kontrole nisu objekti koji objavljaju djelatnost rukovanja, pripreme, obrade, usluživanja i prodaje hrane tokom cijele godine, jer su oni, kaže Blečić, manje rizični zbog cjelogodišnje konrole.

“Ono što je u sezoni uvijek veliki izazov i rizik, te predmet posebnog nadzora jesu objekti privremenog karaktera, brza hrana, sladoledi, restoranski objekti, posebno oni u kojima se priprema riba, zatim pokretna privremena mjesta, tezge ili ono što nije klasični objekat. Nakon upisa svakog takvog objekta, koje mi upisujemo ovdje u Upravi, nadležni inspektor u opštini u kojoj se nalazi taj objekat, dobija nalog da izvrši provjeru ispunjenosti uslova. Ukoliko nešto nije u redu daje se mogućnost ili neki kratki rok da se to i otkloni“, objanjava Blečić.

Ipak, za neke neće biti mogućnosti otklanjanja nepravilnosti, već odmah slijedi katanac na objekat.

“Tokom špica sezone vršićemo provjeru uzimanjem uzoraka te hrane, briseva, higijena, ruku zaposlenih, radnih površina na kojima se priprema ta hrana. I kada god utvrdimo nepravilnost koju ocijenimo kao potencijalnu opasnost preduzimaćemo najrepresivnije mjere, a to je zabrana obavljanja djelatnosti u tim objektima“, poručuje pomoćnica direktorice Uprave za bezbjednost hrane.

Kako se konroliše hrana?
Hrana se u Crnoj Gori, kaže Blečić, kontroliše ako je domaća na mjestu proizvodnje ili mjestu prerade i obrade, odnosno u proizvođačkim objektima.

“Domaća hrana koja se nalazi na našem tržištu isključivo mora poticati iz registrovanih i odobrenih objekata, onih koji su upisani u zvaniče registre Uprave za hranu, i koja je označena na način da potrošač u svakom trenutku dobija informaciju o porijeklu, vrsti te hrane, sastavu i svim onim podacima koje je nužno da nosi određeni proizvod“, objašnjava ona.

Kada je u pitanju hrana koja se uvozi ona se kontroliše na graničnim prelazima sa određenom učestalošću.

“Ta učestalost se takođe određuje prema vrsti i riziku hrane, količini i zemlji porijekla. U očekivanju velikih količina već 15-ak dana počelo je pojačano i laboratorijsko ispitivanje svih pošiljki kako bi unaprijed kao mjeru predostrožnosti bili sigurni da smo sve proizvode od svih proizvođača iz svih država odakle se uvozi, provjerili na sve aspekte bezbjednosti i to je ono što možemo da garantujemo“, objašnjava ona.

Međutim, Blečić upozorava da i kod tako kontrolisane hrane nakon donošenja odluke da se stavi na tržište, uvijek može doći do naknadnog problema ukoliko se njome ne rukuje na propisan način. Stoga je pozvala potrošače da im pomognu u eliminisanju nepravilnosti.

“Potrošači nama pomažu u eliminisanju svih tih nepravilnosti kojih sigurno ima, i kojih će biti, ali na ovom našem zajedničkom putu da unaprijedimo i eliminišemo sve probleme sa hranom u smislu bezbjednosti, očekujemo da nas građani i dalje obavještavaju o svim utvrđenim nepravilnostima, kako bi zajediničkom borbom došli do zajedničkog cilja-sigurne i bezbjedne hrane“, poručila je Blečić.

Sigurni dobavljači

Crna Gora gotovo dvije decenije uvozi hranu iz istih provjerenih objekata, najviše iz Evropske unije, a naši subjekti biraju, kaže pomoćnica direktorice Uprave za bezbjednost hrane Biljana Blečić, sigurne dobavljače.

“Za sve vrijeme koliko se hrana u Crnu Goru uvozi, mogu reći da su naši subjekti izabrali sigurne dobavljače, tako da se već dvije decenije hrana uvozi iz istih proizvođačkih objekata iz zemalja Evropske unije, ali i zemalja okruženja. Inače je pravilo da kada se hrana prvi put uvozi iz nekog proizvođačkog objekta da se prvih 10 takvih pošiljki podvrgava pojačanoj kontroli na sve parametre, i tek nakon toga se donosi odluka o ispitivanju svake druge, treće pošiljke…”, objašnjava Blečić.

Poziv proizvođačima da registruju proizvod

Blečić i Daković su pozvale sve poljoprivredne proizvođače da se upišu u Registar proizvođača hrane i da naznače svoj proizvod imenom, prezimenom i mjestom odakle potiču, kako bi svaki proizvod u svim prodavnicama nosio svoju oznaku.

“U našim prodavnicama još uvijek nije svako pakovanje recimo sira označeno na način da nosi oznaku proizvođača, i to je ono na čemu intenzivno radimo i pozivamo naše poljoprivredne proizvođače da se svi upišu u Registar proizvođača hrane i da naznače proizvod. To će biti dovoljno informacija za svakog potrošača i negdje će kroz vrijeme uticati na njegovu odluku da traži na primjer taj sir od tog proizvođača iz Pljevalja ili Kolašina“, objašnjava Blečić.

Ona je kazala i da se svijest domaćih proizvođača u tom smislu mijenja, o čemu govori podatak da su u posljednjih 15 dana primili čak 50 zahtjeva za registraciju.

Dnevne novine