EVO KO SU POTENCIJALNE UBICE NA DRUMOVIMA - Volim Podgoricu

EVO KO SU POTENCIJALNE UBICE NA DRUMOVIMA

Svi crnogorski, ali i mnogi regionalni mediji prenijeli su vijest da je srpskom državljaninu, D. P.(45) iz Paraćina, koga je zaustavila u ponedjeljak veče crnogorska policija dok je vozio ,,pežo“ od Bara do Ulcinja, kontrolom izmjereno 4,11 promila alkohola u krvi.

Prava vijest, međutim, glasi da pijani Paraćinac za volanom nije najgori zabilježeni slučaj teškog pijanstva za volanom, piše Pobjeda.

Neslavni rekord drži Mojkovčanin R. A. (55) koga je patrola na Bioču sredinom decembra prošle godine zaustavila, a alkometar izmjerio ubitačnih 4,84 promila!

Mediji su tada objavili da su policajci prvo posumnjali u aparat i raspakovali novi, ali je i on potvrdio iste brojke.

Dileme nije bilo-Mojkovčanin je prvo prevezen u Klinički centar, pa upućen na triježnjenje, a usput se pravdao policajcima da je toga dana pekao rakiju.

Takve ekstremne brojke teške su za tumačenje i iskusnim policajcima i ljekarima. Toliko nestvarne da prvi ponavljaju mjerenje, a drugi izjavljuju da je riječ o medicinskom čudu, jer su sa toliko promila ljudi teorijski mrtvi.

Za prethodna dva slučaja znamo da su na vrijeme zaustavljeni i da nijesu naudili ni sebi ni drugima, ali crna statistika i zapisnici skrivaju dosta bolnih podataka i nezaliječenih porodičnih i prijateljskih rana.

Ni sposobni ni svjesni

Goran Čarapić je sudski vještak saobraćajne i mašinske struke i tokom skoro tri decenije rada imao je dosta slučajeva gdje su učesnici u saobraćaju imali visoke promile alkohola u krvi.

“Vozač sa više od četiri promila alkohola u krvi nije ni sposoban ni svjestan da upravlja vozilom, pa su njegove reakcije svedene na najmanju moguću mjeru, odnosno na minimum svih minimuma. U takvom stanju su potencijalne ubice na drumovima. Svojim neadekvatnim postupcima oni prvo prouzrokuju nesreću, pa kad se ona desi uglavnom odu sa mjesta udesa i ne ostanu da ukažu pomoć povrijeđenima da bi prikrili alkoholisano stanje”, kaže Čarapić.

Objašnjavajući neadekvatne postupke, Čarapić navodi da su reakcije vozača u alkoholisanom stanju mnogo usporenije i produžene, mada zavise od individualnih sposobnosti.

 

Vozaču prosječne sposobnosti koji nije pod uticajem alkohola treba sekunda da reaguje otkad uoči opasnost od sudara do kočenja (u stručnoj literaturi i saobraćajnom vještačenju naziva se psihotehnička sekunda), dok se kod alkoholisanog vrijeme produžava, shvatanje opasnosti je znatno umanjeno, reagovanje nije adekvatno i dolazi do nesreća koje su najčešće sa smrtnim posljedicama.

Šta kaže zakon

Propisi su jasni nulta stopa to lerancije predviđena je za profesionalne i mlade vozače, a pod dejstvom alkohola je onaj za kojeg se analizom odgovarajućeg uzorka krvi utvrdi sadržaj alkohola veći od 0,3 g/kg ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvrđeno mjerenjem veće od 0,3 g/kg.

Ako vozač ima od 0,3 g/kg do 0,5 g/kg, kazna je od 70 do 200 eura, dok oni koji upravljaju vozilom pod dejstvom opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili je pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 0,5 g/ kg i većoj, novčana kazna od 300 eura do 2.000 eura ili kazna zatvora do 60 dana.

Sagovornik Pobjede kaže da praksa potvrđuje da nij esu samo vozači pod dejstvom alkohola u saobraćaju, već da budu i pješaci ili i biciklisti. Ono što treba da im bude zajedničko jesu kazne, i to oštrije.

“Kontrole u saobraćaju treba da budu stalne, i ne samo u pojedinim djelovima dana, jer smo imali slučajeve da udes bude u podne i vozač ima 2,5 promila alkohola. Ako bi bile veće kazne, računam da bi se stvorila i drugačija psiha da što manje ljudi upravlja vozilom pod dejstvom alkohola”, kaže Čarapić.

Uticaj na vozačke sposobnosti nije isti na sve jer zavisi od pola, težine, visine, godišta, metabolizma, fizičke kondicije i drugih parametara, ali ono što je zajedničko jeste da je uvijek negativan. Ogleda se u pogrešnom procjenjivanju i sporijoj reakciji, slabijem opažanju,smanjenju samokontrole, lažnoj hrabrosti, agresivnosti i bahatosti.

Sankcije budu različite od materijalnih, preko emotivnih, do tragičnih, ali svakako su savjest, odgovornost i prevencija kategorije gdje svi možemo doprinijeti.

Od umjerenog pijanstva do komatoznog stanja

Umjerenim pijanstvom se smatra količina od 0,31 do 0,5, srednjim od 0,5 do 1,2, teškim pijanstvom od 1,2 do 1,6, veoma teškim do 2 promila, a potpuno pijanim kada u krvi ima više od dva promila. Za koncentracije veće od 3,5 promila najčešće čitamo ocjene besvjesno ili komatozno stanje.

 

Interesantno je kako specijalizovani sajtovi preporučuju triježnjenje do 0,8 promila treba osam sati, do 1,3 oko 13 sati, do 2 promila oko 20 sati.

Ukoliko je popijeno samo jedno piće, prosječno je potrebno makar dva sata da organizam otkloni čašu alkohola, s tim što je noćna vožnja zamornija i potencijalno opasnija zbog slabije vidljivosti, zaslijepljenosti svijetlima i veće pospanosti.

Osam litara piva, tri litra vina

Pod uslovom da je vozač starosti 45 godina visok 185 cm i težak 85 kilograma za 4,11 promila alkohola u krvi trebao je da popije 6,7 litara piva ili 3,2 litra vina, odnosno 1,05 litara rakije (jačine 32 odsto) ili 0,85 rakije (jačine 40 procenata).

Ako je vozač star 55 godina, a izmjereno mu je rekordnih 4,84 promila, popio je osam litara piva, odnosno 3,8 litara vina ili litar jače rakije ili 1,242 one nešto slabije jačine.

Takođe, čaša popijena na prazanstomak djeluje već poslije 15 minuta, dok je reakcija odložena na oko sat ako je popijena tokom obroka.

(Pobjeda)

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com