U prvih devet mjeseci ove godine Elektroprivreda je uvezla električnu energiju vrijednu 49 miliona eura, što je za 30 miliona eura više, nego u istom periodu lani, kazao je Pobjedi direktor Direkcije za odnose sa javnošću EPC Rajko Šebek.

On je naveo da su suša i manjak padavina u regionu uticale na rast cijene struje na berzi, u prosjeku za 15 eura po megavat-satu.

“Manja proizvodnja naših hidroelektrana je uticala na povećani uvoz električne energije, koji do kraja septembra iznosi 992 gigavat-časa. U poređenju sa istim peridom prošle godine uvezeno je 450 gigavat-časova više”, rekao je Šebek i dodao da je suša jedini faktor koji je uticao na manju proizvodnju hidroelektrana, čija je spremnost bila maksimalna i pored godišnjih i kapitalnih remonta.

Naveo je da su loše hidrološke prilike uslovile niže dotoke i punjenja akumulacija, što je dovelo do manje proizvodnje u hidroelektranama.

“Ostvarena proizvodnja iz hidroelektrana za devet mjeseci je 560 gigavat-časova, što je 48 odsto od bilansnog plana. To je za direktnu posljedicu imalo povećani uvoz u cilju stabilnog rada elektroenergetskog sistema. Dakle, u odnosu na bilansni plan, proizvodnja iz hidroelektrana tokom ove godine je manja za 604 gigavatčasa”, precizirao je Šebek.

Naglasio je da su visoke ljetnje temperature, suša i manjak padavina u regionu uticale na tržište električne energije, odnosno na cijene na berzi.

“Ako posmatramo prosječne cijene na tržištima one su tokom ove godine porasle u odnosu na kretanja cijena tokom prošle godine za ovaj period, u prosjeku za 15 eura po megavat-času”, kazao je Šebek i podsjetio da je prosječna cijena za kupovinu eletrične nergije u prošloj godini bila 34 eura po megavat-času.

Prema njegovim riječima, nedostatak električne energije zbog niskih akumulacija se, osim iz uvoza, obezbjeđuje i iz drugih pogona.

“Okosnicu čini termoelektrana, koja je za prvih devet mjeseci proizvela 14 odsto više energije nego lani. TE, u ovakvim periodima, predstavlja pravi oslonac elektroenergetskog sistema, kao što je bio slučaj zimus, kad su bile ekstremno niske temperature sa periodom bez padavina”ocijenio je Šebek i naglasio da će uvoz struje do kraja godine zavisiti od količine padavina tokom četvrtog kvartala.

On poručuje da ako se ostvari planirana proizvodnja iz hidroelektrana, EPCG neće imati potrebu za uvozomn.

“Ovakve ekstremne situacije nijesu nepoznate za EPCG, koja bez obzira na lošu hidrologiju i smanjenu proizvodnju hidroelektrana, bez problema snabdijeva sve potrošače”, dodao je on, ističući da će to biti kontinuitet i u narednom periodu.

Premijer Duško Marković kazao je ranije da je u drugom kvartalu zabilježen pad proizvodnje električne energije od 66 odsto, dok je potpredsjednik Vlade Milutin Simović u srijedu saopštio da je u prvih osam mjeseci pad te proizvodnje bio 28,5 odsto.

Potrošnja veća pet odsto

Šebek je takođe naveo da je ukupna potrošnja električne energije svih potrošača za prvih devet mjeseci bila dva miliona megavat-časova.

“To je za pet odsto više nego lani u istom periodu, kad je ukupna potrošnja bila 1,9 miliona megavat-časova”, izjavio je Šebek.

Podsjetio je da je potrošnja za prvih deset dana avgusta oborila dnevne i nedjeljne rekorde potrošnje u ljetnjim mjesecima otkako se vrše mjerenja.

Tada je zabilježena i najveća dnevna potrošnja električne energije na distributivnom sistemu, u ljetnjim mjesecima, koja je iznosila 9.860 megavat-časova.

Dnevne novine